Hakerek Nain
DR. Antonio Maher Lopez
(Fatuk Mutin)
Iha
mundu tomak, inklui Timor Leste, ema haklaken katak desenvolvimentu fisiku
nasaun ida nian hatudu ka marka existensia humanizasaun ema nian, i.e., “halo
ema sa’I ema liu tan”. Ema hanoin katak
desenvovlvimentu ne’e “milagre”, mosu iha tempu no fatin nebe’e ema la he’in
katak nia atu mosu sem involvimentu ema nian. Osan, makina bo-bo’ot kareta
ki’ik no bo’ot, aviaun semo ba mai, roahi tama sa’i, kontentores hasa’e hatu’un
teki-teki deit. La kleur buat foun ida mosu mai!. Uma foun hari’i, estrada foun
loke tan, no buat seluk tan mosu naba-naban mai! Balun fo razaun, desnvovimentu
mosu tanba ema balu lori investimentu (osan ka instrumento de produsaun) tama
mai iha nia ra’in no balun hateten: “ukun na’in rai ne’e nian mak lori rekursus
financeirus nebe’e nia hetan hosi rekursus naturais (riku soin rai ne’e nian)
hodi halo desenvolvimentu ba rai ne’e! Housi hanoin hirak ne’e, ema balun ka
instituisoens politikas ka governo nian balun hateten: “Adeus violência,
Benvindo Desenvolvimento”! Afirmasaun ne’e lo’os, tuir ema nia hanoin mos!
Maibe, afirmasaun ne’e la lo’os, tuir ema nia hahalok lolo’os!
Karik
koalia ba desenvolvimentu, ita tenki hare’e housi aspektu barak, hanesan,
aspektu fisiku-material (infrastruturas funsionalimu, infrastruturas de
komunikasaun, infrastruturas elektrifikasaun, infrastruturas edukasionais e
sosiais, infrastruturas hospitalares, infrastruturas agrikolas no seluk tan);
aspektu fisiku-ekonomico (infrastrutura komersiais makro – supermerkados, lolas
ho modalidades espesifikas oi-oin, no mikro – mekardo publiku, kios-kios no
vendors ambulante – “pedagang kaki lima); aspektu fisiku-kultural
(infrastruturas hodi halo orasaun, uma lulik – idenfikasaun cultural Timor nian
no seluk tan); no aspektu fisiku-moral humano, i.e., aspektu desenvolvimentu nebe’e,
ema sa’i na’in ba desenvolvimentu ne’e rasik, “ser sujeito do próprio desenvolvimento”
hanesan autor no benifisiariu.
Ema mak sentro iha desenvolvimentu nasaun ida
nian tanba ema mak autor ba desenvolvimentu! Osan ka insrumento atu halo
desenvolvimento ka instrumento produsaun hanesan de’it meio hodi halo
desenvolvimentu. Ho lia-fuan todan, ita hateten: “osan tokon ba tokon ka makina
bo;ot ka ki’ik, traktor oin sa deit, sei la hamrik rasik hodi halo “milagre”!
Ema ka servisu na’in mak usa osan ka material hirak hodi hamosu
desenvolvimento! Maibe iha prosesu desenvolvimentu nia laran, sector ida
hanesan autor ne’e, ka ida hanaran “servisu na’in”, lakon tiha naran,
marginalizadu, alienadu! NIa servisu tomak ema sukat ho osan nebe’e fulan ida
de’it mos la to’o ba nia a’an rasik, hetok tan ba familia! Ema
ne’e iha osan no iha material no meios produsaun mak naran bo’ot! Sira mak sa’i
autor mesak ba desenvolvimentu no hetan benefisiu bo’ot ba nia a’an rasik! Riku
ba nafatin!
Tan
sa mak situasaun ida ne’e mosu?
Atu
halo desenvolvimentu, iha sektor ka rekursu tolu mak presija:
1) Rekursus
finanseirus;
2) Rekursus
materiais;
3) Rekursus
humanus!
Rekursus
Financeirus (Kapital Finanseiro)
Rekursus finanseirus ka kapital finanseiru
katak “OSAN” nebe’e ema ida ka entidade privada no kelektiva ka governo ida
iha. Iha Timor ita hatene osan, hori tempu uluk avo liu-la’in sira nian. Ita
hatene murak mean hanesan osan mean no murak mutin hanesan osan mutin. Osan
mean, osan mutin no murak rai, iha folin maibe sukat ho karau, bibi, fahi,
kuda, tais, ai-horis no ai-han! Karik
ita haktuir lolo’os, ita bei-ala sira hatene osan maibe la’os holi hola sasan
maibe hodi troka sasan tuir nia folin, no tuir costume tradisional hodi hafolin
feto, halo lia feto-san no umane.
Housi
tempu bei-ala sira nia ita hatene “osan mean, osan mutin no murak rai” hanesan
meiu hodi hafolin sasan. Iha Tempo kolonialismu portugues ita hatene “osan
escudo” hodi fo folin ba ita nia riku soi rai nian, hodi hola sasan iha merkadu
ka loja no hodi selu ka fo folin ba bei-ala nebe’e serbisu ba sira interese
hodi haburas no hametin ukun kolonial. Reinu sira nia servisu hodi halo desenvolvimentu laiha folin, sira nia
kolen iha to’os no natar, hakiak balada hetan folin ba “imposto obrigatório” ba
poder kolonial! Iha tempu okupasaun Indonesia, ita hatene “osan rupiah”, osan
nebe’e naklekar barak iha Timor laran hamutuk ho ran, ruin, terus no tanis
Timor nia emar barak. Osan la’os de’it meio ida atu hafolin no hola sasan maibe
hola mos ema barak nia vida.
Iha tempu transisaun no Independenisa ita
hatene “osan Dollar” nebe’e dolar duni iha Timor Leste hodi fo folin no hafolin
sasan liu ona tinan sanulu nia laran. Osan ne’e dolar duni ka keta semo de’it
ka dolar subsubar de’it? Se mak bele hatene! Hotu-hotu konkore (hala’i) hodi
buka dolar tanba “DOLAR” sub-subar mak barak liu, halo ita rasik tauk, karik
Dollar
bele sosa ita nia dignidade no hamonu ita nia integridade no soberania nasiona,
tan Dollar buka ema nebe’e iha dollar, bolu matenek sira mai tan dollar no
dollar ba hamutuk hotu iha ema matenek no toman tiha moris ho dollar.
Osan ka capital, tuir desenvolvimentu
sosiedade humana hosi etapa ba etapa, transforma hanesan instrumentu hodi sukat
valor servisu no dignidade ema nia nian no nia sesrvisu folin! Osan,
transforma, negativamente, hosi klase, produto desenvolvimento nian, klase kapitalista,
hanesan instrmentu nebe’e hasa’I ema (aliena ka marginalija ema) housi buat
nebe’e nia rasik halo. Ne’e Situsasaun ida nebe’e kapitalista mak kria tan
lakon ona sira sensibilidade humana!’ Osan sa’I ka transforma
nu’udar Maromak Segundo ba klase kapitalista! Ita ses ka labele ses atu usa instrumentu ida ne’e? Ita
usa hanesan meio maibe la’os “fim”(Tujan). Ema halo osan hodi halo ema sa’i
ema, la’os ema sa’i sasan! Ema mak usa osan la’os
osan mak usa ema! Diak liu tan, Ita hare’e di-diak osan nia funsionamentu iha
konvivensia social no nia konteudu atu hetan capital atu nune’e ita reflete
klean liu nia influensia iha konvivensia soio-ekonomico Timor Leste nian!
Ita hare’e katak kapital finanseiru ka “osan” nebe’e oras
ne’e iha Timor Leste mak “Dollar”! Se mak iha kapital ida ne’e no oin sa mak
capital ne’e iha? Iha
Timor Leste, se mak iha kapital finanseiru?
Ema ka entidade
privada ka kolektiva nebe’e mak halo akomulasaun osan (tau osan uit oan housi
fatin oin nia servisu ba ka housi nia negosio ki’ik oin-oin), konsentrasan osan
(tau hamutuk iha fatin ida de’it) no halo sentralizasaun osan ne’e hotu hodi
sa’i barak no maneja osan sentralizada hodi halo diversifikasaun ba nia
aktividade ekonomika maka ita hateten katak ema ka entidade privada ka
kolektiva ida ne’e iha kapital finanseiru. Ne’e prosesu normal atu hetan
Kapital finanseiru! Prosesu akijisaun kapital balu, liu hosi “mau uso do
poder”,i.e., usa poder politiku hodi hetan capital finanseiru; balu, liu housi,
“mau uso da bondade” ema seluk nian, i.e., tanba ema nia laran diak ba ita, ita
usa nia hodi serbi ba ita interese hodi halibur kapital ba ita nia a’an rasik,
ka selu osan ki’ik ba ita nia servisu na’in sira hodi hetan osan barak ba ita
nia a’an; pior liu, mak akijisaun kapital liu housi korupsaun, koluijaun no
nepotismu (KKN), liu-liu akontese entre instituisoens estadu ka governu nian ho
entidades individuais ka privadas.
Kapital Material
Kapital material hanesan asset ka sasan instrumentus ka
ekipamentus sa de’it, meius ka infrastruturas oi-oin hodi halo servisu iha
empresa ka fabrika ida. Instrmentus ka ekipamentus hirak ne’e, ema nebe’e iha
kapital finanseiru maka hola ka sosa liu hosi akumulasaun no kosentrasaun
kapital finanseiru hodi apoia produktifidade, efektividade no efisiensia
servisu empresa ka fabrika nian. Iha fabrika ka instituisoens industriais,
instrumentus ka makinas hirak ne’e, ema katak “meios de produção”. Iha empresas
nebe’e ka’er projektos konstrusoens ho espesialidade ida-idak, ema katak
“ekipamentus ka insfrastruturas konstrusaun” nian. “Meios de produção” ka
“meios para projectos de construção” hatu’n de’it envolvimentu kbi’it ema nian
iha prosesu produsaun, maibe la troka kbi’it ema ka servisu na’in ida hodi halo
ka hala’o produsaun ka servisu ba projektus konstrusoens. Meius rua iha leten
ne’e usa hodi hasa’e produktividade no efektividade produsaun, i.e., karik ema
atus iha bele produz iha loron ida produto ho volume ho total valor dollar
rihun lima nulu, makina ka instrument produsaun bele produs produto hanesan ho
volume ho total dollar rihun atus ida; hasa’e efisiensia produsaun, i.e.,
volume produsaun, karik ema lubuk bele halo ba empresa ka fabrika ida iha loron
ida la barak liu makina produsaun ida kompara iha loron ida. Ne’e hakarak
hatudu katak makina produsaun ida serbisu lais liu ema lubuk ida nia serbisu.
Makina produdsaun habadak tempu ba produsaun produtu kompara ho kbi’it ema
nian. Makina
produsaun ka makina konstrusaun ho nia funsionamentu hanesan iha leten maka
halo ema ka entidade privada barak halo kapitalijasaun osan no sa’i riku. Ema
ka entitadade individual ka privada nebe’e iha kapital finanseiru sosa capital
material hodi halo metin no hetan kbi’it bo’ot liu tan ba sira nia osan ka sira
nia capital finanseiru.
Kapital Humanu
Kapital humanu
katak kbi’it nebe’e ema ida-idak iha hodi halo ka hala’o servisu iha empresa ka
fabrika ida. Dala barak ema fo’o konotasaun ba kapital humanu housi aspektu ida
de’it, i.e., ema matenek ka kapasitadu ka iha habilidade espesifika ruma. Ema
haluha tiha katak, kbi’it isin nian no kbi’it hodi transforma matenek na’in ka
ema kapasitadu nia hanoin ba produto ida nebe’e hetan folin osan ba ema seluk,
hanesan mos kapital humanu.
Konotasan ida ne’e halo diferensiasaun entre servisu
na’in sira. Servisu na’in nebe’e matenek ka kapasitadu orienta ka fo’o nia
hanoin hodi halo ka hala’o ka produs produtu ida maibe sira mesak la halo no
labele hala’o ka produs mesak deít. Sira mos presija ema ka servisu na’in
nebe’e simu orientasaun no transforma sira nia hanoin ba realidade ida. Hanesan
ejemplu simples ida, arkitektu, halo planta uma ida no engineiru tekniku sivil
halo levantamentu fisiku kalkulu no sukat maibe sira rasik de’it la halo.
Servisu na’in la matenek no la kapasitadu ho siensia mak transforma arkitetu no
engineiru tekniku sivil nia hanoin no sira nia levantamentu sa’i uma nebe’e
tuir sira nia planta, hanoin no sukat.
Servisu na’in la matenek ka la kapasitadu ho siensia ka
kualifikadu akademikamente mak iha tempu
kolonialijasaun portugues, mala’e kulit mutin, hanaran “asulear” ka ho
lian protugues lolo’os dehan “auxiliar”,
ema nebe’e servisu saukati de’it ba patraun ka ukun na’in colonial. Lia fuan
ida ne’e personalisa iha identidade indivisual no kolektivu ema Timor Oan
nebe’e bei-ala sira hanaran nia bei-oan sira “MAU-BERE” no “BUI-BERE”. Mau-bere
ho Bui-bere idenfikadu ho “asulear”, kriadu, matros ka ho lian tetun “atan”.
Nu’udar atan bele hetan de’it dever atu servi nia patraun iha horas nebe’e
de’it no servisu sa de’it maibe la hetan direitu ba nia servisu. Iha okupasaun
Indonesia, ema hanaran “buruh kasar” no iha tempu independensia, ita hanaran
“trabalhador” ka “servisu na’in” nebe’e ema empregador no ka’er ukun nasaun
tenta no deside hodi sukat nia direitu ho horas no servisu nebe’e “buruh kasar”
halo ka kontraktu “borongan”. “Buruh kasar”, tanba de’it kondisaun
sosio-ekonomiku, presija osan ba sustentu nia familia no nia oan sira nia
eskola ka buat seluk tan, haluha rasik sira dieritu ba sira nia servisu rasik.
Haluha ka la hatene sira nia direitu fo’o vantage no oportunidade ba ukun na’in
sira hodi halo lei nebe’e halakon servisu na’in sira nia direito no
empregadores usa lei ne’e hodi hanesan no eksplora servisu na’in sira iha fatin
servisu nian. Servisu na’in sa’I marginalizau, alienado, eksploradu no la hetan
benefisiu ba sira nia a’an rasik no moris dependente ba lei no patraun sira.
Matenek ka kapasitadu ho siensia (titulu akademiku) ne’e invesitmentu
nebe’e ema ida halo ba nia a’an rasik ka familia ida haloba nia oan sira.
Investimentu katak kuda osan hodi hetan titulu akademiku no hodi titulu ida
ne’e, nia buka fali osan hanesan retribuisaun ka halibur hikas osan nebe’e nia
investe ona no bele hetan liu tan ne’e. Nune’e mos servisu na’in nebe’e la iha
titulu akademiku halo investimentu ba nia a’an rasik iha kbi’it isin no neon
hodi transforma ka halo buat foun ida. Servisu na’in nebe’e la iha titulu akademiku,
ho nia kbi’it isin no neon buka osan no halibur osan ba nia a’an no nia
familia.
Relasaun entre
kapitais
Kapital
finanseiru no capital material personalizasu ka identifikadu ho ema ka
empregador nebe’e halo akumulasaun no konsentrasaun capital. Kapital finanseiru
no capital material (rekursu finanseiru no rekursu material) mak sa’I hanesan
“acção”, “saham” iha negosiu ka
investimentu ekonomiku. “Acção” ka “saham” hanesan parte
ida nebe’e determina desenvolvimentu roda ekonomika iha empreja ka fabrika ida.
Iha
fatin seluk, kapita humanu, nebe’e iha diferensiasaun tolu:
·
rekursu
humanu ho titulu akademiku,
·
rekursu
humanu ho kualidade
·
habilitadu
(skill ka terampil) no rekursu humanu ho kapasidade fisika ka neon moris
(servisu na’in, “buruh kasar” ka trabalhador) nebe’e sa’i hanesan parte
integral no impresendivel (“tak terpisahkan” ka labele tahu ketak) iha prosesu
desenveolvimentu roda ekonomika ka sector empresarial investimentu nian. Kapital humanu ka rekursu humanu bele transforma hanesan
“acção” ka “saham” iha sector ida ne’e.
Maibe iha pratika,
empregadores ka accionista ka “pemegang saham” ka “stakeholders” lakon
konsiderasaun katak capital humanu hanesan “acção” ka “saham”. Sira konsidera
capital humanu hanesan instrument de produsaun, hanesan makina ika nebe’e
servisu sukat ho horas, dala ruma liu horas tuir sira (empregador) nia hakarak.
Kapital humanu sa’I hanesan objektu (alat) nebe’e bele
servisu hodi hasa’e proveito ka vantage ekonomika ba empegador empresarial.
Ema sa’I hanesan makina. A’at so’e ka duni sa’I no hatama
fali foun tuir sira (red epregador) nia hakarak. Ema lakon nia estatuto
original hanesan sujeito.
Transformasaun ema sa’I hanesan objektu ka instrumentu
produsaun halakon dignidade ema nian. Servisu na’in sa’I objektu ba empregador.
Hanesan de’it objektu maka sevisu na’in sira hatene de’it mak bele produs no
obrigadu atu produs liu hodi habokur no hariku empregador.
Iha ne’e mak mosu kolapsu relasaun entre empregador ho
servisu na’in. Ema la konsidera malu ka foti ema hanesan ema ba balu. Relasaun ema
nian sa’I explorador no explorado; opresor no oprimidu; abismu (gap ka jurang)
enre riku no kiak do’ok ba nafatin. Ida ne’e mak marsista sira hateten “sistema
produsaun kapitalista”, sistema nebe’e obriga ema ka servisu na’in sa’I hanesan
objektu hodi produs ho valor nebe’e liu (“over plus value”) hodi halo riku
empregador. Ida ne’e antagonism nebe’e mosu iha ita nia sosiedade humana. Ema
la hanoin hanesan ema ba ema maibe hanoin oin sa atu usa ema hodi halo riku a’an!
Hare’e ba kondisaun ida leten ne’e, mak ami apresenta
proposta lei ba kodigo laboral nebe’e aprova tiha ona iha Parlamento Nacional iha
tinan kotuk 2012. Maibe iha kodiku elaboral ne’e iha Kapitulu II nebe’e define
“prinsipius fundamentais” nebe’e tuir proposta lei apresenta hosi SEPFOPE, iha Artigo 6,7 no 8 Kapitulu koalia kona
“Igualidade iha Servisu, Asedio Sektsual no Trabalho Forsadu” nebe’e tuir ami
nia hanoin la’os kestaun fundamental. Tanba ema hotu-hotu iha direitu, tuir
konstituisaun, atu hetan servisu maibe la iha ema obrigatoriamente atu halo ka
buka servisu; servisu la halo distinsaun entre feto ka mane maibe ita (empregador
ka sevisu na’in) tenki konsiente katak iha servisu nebe’e feto ka mane bele
halo no labele halo, nune’e mos iha servisu nebe’e feto ka mane bele halo;
nune’e mos, servisu forsadu, iha tempo postmoderno ne’e laiha ona. Iha de’it
ema ka servisu na’in nebe’e, obrigatoriamente, tenki servisu maka’as tanba
kondisaun ka ejisensia ekonomika familia nian ka obrigatoriamente tenki servisu
maka’as tuir ejigensia empregador hodi hetan proveito
lukru bo’ot ba nia a’an no nia empresa.
Tanba
la’os kestaun fundamental, ami propoem ba Artigo 6,7 & Kapitulu II, hodi
define iha lei “Acção” ka “saham”, hari’i Seguro Nacional no hari’i koperativa
ba servisu na’in nebe’e, tuir konseito no prinsipio polítku ida nebe’e reflete
lolo’os direitu fundamental serbisu na’in sira atu nune’e sira bele sente na’in
ba sa’ida de’it mak sira produs no sente realijadu hanesan ema.
Artigu
tolu nebe’e ami hateten iha leten basea prinsipius hanesan tuir mai ne’e:
1). Pinsipiu proporsionalidade (“acção” ka “saham” ba
servisu na’in).
Prinsipiu ida signifika katal kapital tolu
nebe’e sa’I hanesan parte importante no integral iha prosesu desenvolvimenu
empresaria tensi sukat ho valor “acção” ka “asaham”. Kapital finanseiru no
capital material sukat ho valor “acção” ka “saham” ita bele hatene ho nia valor
“X” no kapital humanu, maski susar atu sukat ho valor osan maibe bele assume ho
valor osan “Y”. Housi valor ida nebe’e mak empregador ho instrument produsaun
no servisu na’in konkorda basea ba lei define prevalecidu mak determina
partilha valor dividendu tuir proporsaun ida-idak iha ano fiscal empresa ka
fabrika ida nian ka ita dehan “annual netro profit”.
Partilha dividendu eksklui bens e servisus
nebe’e servisu na’in ka empregador no makina produsaun halo iha empresa ka
fabrika. Empregador no servisu na’un
hetan salariu ka diak liu, ita bolu “remunerasaun” no makina produsaun hetan
manutensaun iha periudu tinan ida. La iha “excuse” “deskulpa” ka “argumentu”
katak empregador selu taxa ka selu servisu na’in. Taxa no servisu na’in,
kliente mak selu housi produto nebe’e nia hola hola housi produto nebe’e
servisu na’in sira halo ka produz iha fabrika ka industria ida ka ema
benefisaidor nebe’e simu prestasaun servisu housi empresa ida. Tan
presu produtu define ho formula hanesan ne’e: “presu material prima + custu
operasional (inkui, servisu na’in nia servisu, manutensaun makina produsaun no
buat seluk tan) + taxa + profit margin”.
Formula ida ne’e, hatudu katak produto ka
prestasaun servisu ida housi fabrika ka industria no empreza nebe’e ka’er
projekto konstrusaun la selu taxa ka servisu na’in. Kustu hotu-hotu sobrekarega
(tula ba) konsumidor ka benefisiador prestasaun servisu. Tan
ne’e margem netto ne’e, mak tenki fahe proporsionalmente entre empregador no
servisu na’in katak tuir proporsaun “ácção” ka “saham” nebe’e define ona ka
konkorda ona;
2). Prinsipiu seguransa sosial (Seguro Nacional):
empresa ka fabrika ka industria ida halo
investimentu ho capital nebe’e nia iha hodi garante nia futuo empresa ka
fabrika ka industria ninian! Proveito nebe’e empresa ka fabrika ne’e hetan
deposita iha banko hoidi garante nia sustentabilida iha futuru. Ne’e realidade
ida nebe’e ema hotu la bele nega! Hosi fatin seluk ita husu: Servisu na’in sira
nia futuro no nia familia nia futuru atu garante oin sa? Dedikasaun nebe’e nia
fo’o a empresa ka fabrika ka industria id abele ka la’e garante nia
sustentabilidade futuro servisu na’in nian? Bele ka la’e governo hamutuk ho
empresa ka fabrika ka industria bele kria instituisaun ida bele garante
sustentabilidade futuru servisu na’in sira nian?
Perguntas hirak iha leten, lori ami hodi
hateten katak tenki iha lei ida nebe’e tenkii hamosu “Seguru Nacional”, hanesan
instituisaun ida nebe’e garante sustentabilidade futuru servisu na’in sira
nian. Valor servisu nian la lakon wainhira sira tama ona ida vulneravel ka
idoso ka inkapasitadu tanba desastre iha servisu fatin. Tan sa mak lei bele
regula pensaun vitalisia ba ema sira nebe’e hetan kareira politika, nebe’e bele
prevalese de’it iha tinan lima nia laran no labele estabelese lei ida nebe’e
bele regula pensaun vitalisisa ba profesionais servisu nian? Ka ho subsidio ba
Terceira idade bele justifika ba pensaun vitalisia? Karik nune’e, valor
prestasaun servisu professional durante nia tomak signifika sa ba ita?
Problema
la’os bele ka la’e, hanoin hetan ka la hanoin hetan! Problema mak ne’e hakarak
ka lakohi! Vontade ida ne’e la iha “slogan”: “patria libertada, libertemos o
povo” sa’i “slogan” incoerenste, “slogan” politik virtual, “slogan enganador”,
“slogan” obskurantismu sosio-politikuekonomiko estrutural, “slogan” bele de’it
hamosu no hakean tan abismo entre ema riku no kiak, “slogan” nebe’e sei hakiak
no hamosu konflito foun iha ita nia sosiedade no “slogan” ne’e transforma fali
“slogan” antagoniko ba “slogan”: Adeus Conflicto, Benvindo Desenvolvimento”;
3).
Prinsipiu solidariedade
kolektiva (hari’i cooperativa):
logika ba sistema produsaun, tuir ita
pensamentu normal, konsiste housi kooperasaun mutual housi kapital tolu nebe’e
ita koalia iha leten. Kapital finanseiru no capital material mesak la produs
buat ida karik la iha involvimentu capital humanu. Kapital humanu mak usa osan
no material hodi hala’o sistema produsaun. Makina ho osan halo sistema la’o
produtivu, efektivu no efisiente to’o hetan “over plus value” (nilai lebih) ba
rendimentu empresa ka fabrika ida nian. Iha parte seluk, kapital humanu bele la’o mesak iha sistema produsaun maibe produktividade,
efektividade no efisiensia ki’ik liu ba rendimentu produsaun nian. Sistema
produsaun integral ida ne’e hatudu ona kolektividade no interdependensia entre
capital tolu ne’e. Iha sistema produsaun kapitalista, ema nebe’e iha osan no
material produsaun nian la konsidera interdependensia ida ne’e. Valor capital
humanu lakon iha sistema produsaun kapitalista. “Over plus value” ka “nilai
lebih” mak sistema produsaun hamosu fo’o benefisiu ka rendimentu bo’ot liu ba
ema nebe’e iha osan no material produsaun.
Estatuto, capital
humanu ka servisu na’in transforma hanesan “instrumento
de produção”. Tan konsiderasaun ida
ne’e, tratamentu ba ema ka servisu na’in pior liu kompara ho makina produsaun
ida. Osan na’in preokupa liu ba manutensaun periodika ba makina produsaun
kompara ho servisu na’in. Osan na’in hatama no duni sa’i servisu na’in tuir
sira nia hakarak no lakohi hatene kondisaun servisu na’in moras ka diak, feto
ka mane, idade katuas ka klosan. Sala ki’ik ka sala bo’ot servisu na’in halo iha
servisu fatin kotu ho “PHK sepihak” (despedida unilateral) ba servisu na’in sem
kompesasaun (tanpa pesangon). Situasaun
hanesan mak mosu iha Ita nia rai, Timor Leste. Oin sa atu halakon sistema
produsaun eksploradora ida ne’e no fo’o valor ba servisu na’in sira?
Tuir ami nia hare’e mak tenki estabelese lei ida kona ba
hari’I kooperativa iha servisu fatin nebe’e de’it servisu na’in servisu ba.
Empresa ka fabrika ka empregador/a, iha lei ida ne’e nia oko’os tenki hari’I
kooperativa hodi kria ambiente “solidariedade social” atu
estabelese relasaun ema ba ema iha servisu fatin nebe’e
de’it.
Kooperativa ne’e bele apoia ba servisu na’in sira
wainhira monu ba susar iha fulan klaran wainhira hala’o hela servisu. Servisu
na’in la presija debe osan ka foti sasan iha fatin seluk wainhira nia monu ba
susar, moras, selu oan sira nia eskola no buat seluk tan. La iha ema ida
lakon (rugi). Empregador la lakon no servisu na’in mos la sente servisu saukati
de’it!
Oin sa mekanismu atu hari’i no osan mai housi
nebe’e?
Hanesan hateten
iha leten katak kooperativa basea ba prinsipiu solidariedade kolektiva maka ho
sensu kolektividade entre empregador no servisu na’in mak define mekanismu atu
hari’i no osan mai housi, karik lei estabelese katak “servisu na’in mos iha
direitu ba “acção” ka “saham” iha empresa ka fabrika ida” maka bele sa’I
hanesan capital inisial hodi hari kooperativa. Kooperativa, karik hari’i duni,
mak konotasaun no hahalok hodi transforma “servisu na’in hanesan instrumentu
produsaun iha sistema produsaun kapitalista” hahu’u lakon no valorijasaun ema
nian hahu mosu. Iha ne’e mak bele hamosu sosiedade nebe’e, ho lian
Indonesia, “masyarakat madani”, sosiedade moris diak, sosiedade solidaria ho
meta final hari sosiedade justa no fraternal (iha edisaun tuir mai ita sei
koalia liu tan kona ba kooperativa! Hein ….)
Relasuan entre Lei, Empregador no Servisu Na’in Intereses
empregador no servisu na’in, iha nasaun ida, regula ho “lei”.
Se mak halo ka estabele lei?
Basea ba se’e no ba
sa mak estabele lei?
Iha nasaun nebe’e rejime autoritario mak ukun, lei mosu
housi grupo elite ki’ik nebe’e ukun hodi hametin sira nia kbi’it ukun nian ba
ema seluk. Intereses grupo ki’ik nebe’ ukun, tanba de’it lakohi lakon sira nia
kbi’it ukun ka lakohi ema seluk la bele kontra sira nia intereses, sira usa lei
hodi fo’o “sansaun” ba ema no proteje sira nia a’an.
Kontexto ida ne’e, mak ema marxistas sira hateten:
“estadu ne’e manifestasaun real kbi’it grupo ka elite minoria hodi hanehan ema
barak (maioria explorada)”. Iha nasaun nebe’e rejime sosisal demokratika no
semi-autoritario mak ukun, elite ki’ik nebe’e ukun, buka estabelese lei atu
harmonija intereses entre klase social nebe’e iha. Prinsipiu harmonijasaun
intereses entre klase obriga elite ki’ik nebe’e ukun hodi bolu hamutuk
intereses nebe’e diferentes iha klase social hodi tu’ur hamutuk hodi halo lei.
Iha nasaun nebe’e rejime demokratiko popular mak ukun, grupo ka elite ki’ik
nebe’e povu mak hili no fo’o fiar hodi ukun halo ka estabelese lei nebe’e
representa interese maioria hasoru interese minoria nebe’e hakarak hanehan ka explora
maioria.
Iha Timor Leste, rejime nebe’e mak ukun, parsialmente,
mak rejime social demokratika (sosdem) maibe hare’e diak, nasaun Timor Leste
laiha ka sei dauk iha sistema ka rejime fixu ida. Produto lei hotu-hotu mak
vigora iha nasaun ida ne’e atu defende lo’os interese se nian, ita la hatene
(karik ema nebe’e hatene lei bele koalia diak liu). Maibe koalia
kona ba lei ka kodigo laboral, nebe’e oras ne’e submete hele ba debate Komisaun
H Paramento Nacional, reflete rejime social demokrata, tanba ita nia governo
liu housi Sekretariadu Estata Formasaun Profisional, halo reuniaun tripartida
entre representante governo, empresario no servisu na’in hafoin hatama proposta
lei ba Parlamento Nacional.
Representa ka la’e, interese servisu na’in ka “maioria
oprimida” housi reuniaun tripartida ne’e? Tuir ami nia hare’e, iha rejime
sosdem, barak liu mosu, “se mak usa se” atu hametin interese klase ida nian!
Lei ka proposta lei representa liu interese empregador kompara ho servisu na’in
sira. Representante
povo nian iha governo ka representante servisu na’in (dominante liu, ema dehan
“buruh kuning” ka “kaki-tangan empregador”, “pseudo-empregador” nebe’e halo
nian a’an hanesan servisu na’in) hare’e de’it housi aspektu satisfasaun
superficial no fiisiku servisu na’in nian.
Sira la hare’e aspektu seguransa, sustentabilidade no
desenvolvimentu ema nian iha futuru ba nia a’an rasik no nia familia sira.
Hanesan ejemplu, koalia kona ba “salariu Minimu Regional”, representante sira
koalia liu kona ba ka konta de’iit ba servisu na’in ida gasta ba nia a’an rasik
iha fulan ida maibe haluha tiha katak servisu na’in ida la servisu ba nia a’an
de’it, nia servisu ba nia familia, inan-aman no oan sira karik sei ki’ik oan ka
bebe’e hela, karik nian sira eskola hela, karik nia fen kaben ka inan aman
hetan susar isin nian (moras)! Nune’e mos la hanoin, karik servisu na’in ida
katuas ka hetan desastre ruma iha servisu fatin nebe’e la permite nia atu
servisu, oin sa atu moris diak iha tempu ikus mai!
Ho perspektiva ida ne’e mak ami apresenta kontra proposta
ba lei ka kodigo laboral nebe’e tama ona iha debate Komisaun H Parlamento
Nasional (le’e iha proposta ba lei ka kodigu laboral iha ed. ida ne’e).
Tuir ami nia hare’e, karik lei representa duni interese
“maioria explorada”, proposta nebe’e apresenta tenki tau iha konsiderasaun iha
reuniaun tri-partida no hetan apoio hosi Komisaun H PN no bele aprova hanesan
lei nebe’e sei vigora iha Timor Leste.
Ema balu hateten katal proposta ne’e todan no susar atu
implementa! Karik lei ne’e implementa duni mak ema barak sei la mai Investe iha
Timor Leste! A’at ema balun hateten: “Timor sei dauk bele”! Ita barak hare’e ho
matan malahuk no afirma katak desenvolvimentu iha Timor Leste oras ne’e
dau-daun tanba ema investor sira investe iha Timor Leste! Ne’e precepsaun ida
sala! Investimentu fisiku lolo’os (investasi murni fisik) iha Timor Leste sei
dauk iha. Agensia servisu nian hosi aspektu prestasaun tekniko (“investor” jual
jasa tekniku) mak barak iha ne’e! Barak liu mos ita hanaran “makelar”, lori projektu
buka osan housie ma nebe’e iha capital finanseiru no capital material!
Agensia sira ne’e usa sira nia osan ho material ka usa
ema seluk nia osan ho material hodi mai buka osan iha Timor Leste! Ema hotu
hatene katak Timor Leste riku osan mai housi nia riku soi rai okos nian. Osan
Timor Leste nian mak bolu ema barak mai iha ne’e. Sira la’os mai investe ka mai
ajuda Timor Leste. Sira mai buka osan barak iha ne’e! Desenvolvimentu iha Timor
Leste la’os lori osan investor nian, osan povu nian mak estadu gere hodi halo
desenvolvimentu. Ita la hatene osan hira mak ema nebe’e ita dehan, entre aspas
“investores” lori sa’I hosi Timor Leste loron ida? Sirculasaun osan iha Timor
Leste hira no iha fatin nebe’e? Karik keta iha Dili, Baucau no Maliana de’it?
Ponto de vista uit oan iha leten lori ita atu hare’e diak atu la bele afirma
katak ema seluk housi rai liur nebe’e iha osan ka iha material mak bele
desenvolve ita nia rain no labele duvida ho Timor oan nia kapasidade!
Timor Leste mos bele! Situasaun ida susar liu iha Timor
Leste, tinan 450 kolonialismu portugues no tinan 24 okupasaun, ita bele hakat
liu ho kapasidade ki’ik nebe’e barak skeptiku, inklui ita nia ukun nai balun,
tansa sa oras ne’e, ita nia nasaun osan barak no ho osan bele sosa instrumentu
produsaun no bele kapasita nia ema rasik ho nia osan rasik, ita sei duvida
nafatin??? Karik osan ita fahe ba malu de’it ka fo’o hodi halo kontente ema
de’it ka sosa ema nia votu politiku de’it mak riku soin ita iha la soin ba buat
ida! Ita
tenki halakon mental “kolonijasu”, mental “orang yang dijajah”! Rasismu
estrutural tenki
lakon iha ita
nia rain.
Konsistente ba
ita kompromisu politiku libertador ba ita nia povu, Povu Mau-Bere, produto lei
ka projektu lei sa’a de’it, inklui projektu lei ba kodigo laboral tenki tau
interese povu, maiora “oprimida” iha leten. Investor mai ka la mai, Timor Leste
no nia povu tenki moris ba nafatin!
Timor Leste riku
tebes. Kestaun mak gerensia! Administrador ka lider nebe’e diak la duvida ho
nia povu rasik no ho nia povu halo ka estabelese lei hakotu ema se de’it nebe’e
hakarak harahun no halo atan ba nia estadu no nasaun hamutuk ho nia povu tomak.
Doben le’e
na’in, liu-liu, servisu na’in no ema nebe’e hakarak ho laran “Timor oan sa’I
na’in ba nian rasik”, karik loke pajina hirak ne’e, la bele hare’e de’it katak
liu fuan hirak la’o tuir dalan lo’os ka kompletu ona!
Buat barak tebes
mak sei dauk hateten iha laran! Deskripsaun iha leten bele de’it loke iha nia
hanoin no bele ajuda ita atu tahu iha praktika, ita kompromisu politiku ka
imperativu politiku “liberta povu”. Servisu na’in sector ka kamada social ida
nebe’e, ita tenki tau iha nia konsiderasaun katak sertor ida ne’e mak actor
real no sentral ba desenvolvimentu fisiku nasaun ida nian! Laiha servisu na’in,
sei la iha empresa ka fabrika no la iha projektu! Hametin servisu na’in nia
estatuto, ita hametin desenvolvimentu!
Sektor ida tan
mak ita barak haluha mak sertor ka kamada social ida nebe’e ita hanaran
“agrikultor”. La iha ema ida nega katak maioria populasaun Timor Leste nian,
povu ida nebe’e moris ho agrikultura. Hanesan agrikultor, nia tenki iha rai nia
atu servisu ba. Rai ka “tanah” ne’e komponente importante ba agrikutor.
Agrikultor nebe’e la iha rai, la’os agrikutor maibe muda naran, tuir Indonesia
nia lian “buruh tani”, agrikultor nebe’e sa’i hanesan servisu na’in ba ema ne’e
iha rai.
Topiku “rai ba
agrikultor” ka “tanah untuk tani”, ami
sei koalia barak no loke perspektiva ba kamada social ida ne’e atu oin sa “sa’i
na’in ba nia rain rasik”. Atu remata, ami hakarak hato’o ba doben le’e na’in
sira. katak imi nia hanoin sa de’it ka kritik kona ba sa de’it iha artigo ida ne’e
harekek nain agredece bo’ot! Imi nia
hanoin no kritika bele ajuda hakerek nain diak liu tan no ajuda ita nia povu
atu bele proteje ka defende sira nia direitu rasik! Ita koalia ka hakerek kona
ba sira nia direitu maibe servisu na’in ka to’os na’in (agrikultor) sira mak
tenki hamrik hodi luta ba sira nia direitu. Obrigado
No comments:
Post a Comment