Realidade
hatudu katak ema barak nebe comunga doutrina komunista mos iha religiaun ida nee mak resposta ba
perguntas nebe iha. Maibe Marxismo mak filosofia materialis nebe koalia liu ba
buat hotu no lalaok moris nian iha mundo hanesan hateten nanis ona katak: laiha
tan mundo seluk hanesan ho mundo ida nee, laiha lalehan, la iha Infernu, la iha
Maromak laiha Diabu. Tamba Maromak mak ita nia hahalok no mos diabu mak ita nia
hahalok, ida nee mak filosofia ida nebe ami hakarak hateten lolos no ami la
subar.
Ema
barak dihan iha ema representa CRISTO iha mundo, hakarak hateten katak laiha
ema ida mak representa CRISTO iha mundo. CRISTO nebe los iha mundo mak ema sira nebee luta no fo’o ba mate
tamba hakarak liberta ema kiak no kbiit laek no luta ba oprimido sira. Ida nee
mak bolu CRISTO lolos nian.
Maibe
tuir politiku ema komunista ka Marxista
nian mak luta ba programa politico “Liberdade hosi religiaun no Liberdade atu
hili ka tama religiaun ida” no mos “Separasaun ukun iha Estado no Religiaun”.
Povo tenki iha liberdade rasik atu hili
no komunga doutrina religiaun ida nebe deit tuir sira nia hakarak rasik no iha
liberdade tomak atu lakoi tama ka hili religiaun ida ka sai ema Ateio ida.
Tuir
Lenin hateten iha nia artigo ida nia hakerek kona ba “Socialismo ho Religiaun”
iha ano 1905
katak;
“Ita husu para atu bele compreende katak
fiar ba religiaun ne’e hanesan buat particular ema ida nian…. Tuir lolos ne’e
religiao labele sai hanesan preokupasaun
ba estado, sociadade religiosos sira tuir lolos precisa iha relasaun ho
autoridade iha govenante nian. Kada ema ida hatene lolos ona nia liberdade
absolutamente hodi decide religiaun saida mak nia fiar ka hakarak tama ka lakoi
tama religiaun ida , sai ema Ateu. Nune mos hodi tau ka hakerek iha documentos
official ruma la meresi ema ida sei labele bandu”
Estado
hanesan orgaun nasaun nian tomak labele
kahor ho religiaun, religiaun tenki
problema particular ema ida-idak nian, tamba fiar ka la fiar nee fila ba
ema ida-idak nia aan no nia hahalok. Ida ne mak
sai hanesan diario luta nian ba
ema Komunista ka Marxista. Tamba atu hetan moris diak iha mundo ema
Komunista ka Marxista luta ho program ba moris iha rai nian.
Questaun
atu iha rai naben ka mundo ne remata ona nee fila ba ema ida-idak nia fiar,
tamba ema Komunista ka Marxista luta ba
harii lalehan iha mundo nee: justice social
ida nebe los iha mundo nia leten, iha nebee sei
laiha opresaun ba ema kiak no
kbiit laek sira, sei laiha tan buat ida
atu taka fali dalan ba ema kiak ho riku atu moris hanesan. Ba Lalehan iha Mundo rohan laek laos luta nebee
mak ema Komunista ka Marxista nian. Luta
ida ba Lalehan iha mundo seluk nee ami intrega ba ema ida-idak nian aan rasik.
Ema Komunista ka Marxista respeito tebes direito fundamental ema ho
religiaun sa deit atu fiar ka la fiar.
Maibe
ema Komunista ka Marxista mos tau diferensa entre religiaun ema riku nian no
religiaun ema kiak nian. Ba ema Kapitalista ka Ema Riku sira, gosta usa religiaun hodi halakon tiha entre
kiak no kbiit laek ho ema riku sira. Ema
Komunista ka Marxista contra ema riku nian
hahalok nebee hatudu momos, hodi
religiaun ho hanehan ema kiak no kbiit laek sira ida nee mak ita bolu ho
lian seluk dihan “MUNAFIK”
Ba
ida nee, ba ema Komunista ka
Marxista compriende katak tamba sa mak ema kiak no kbiit laek tama ka hili religiaun ida
no bele fo forca hodi ema kiak nee bele hasoru terus no susar nebe iha tempo moris nian. Tamba laiha dalan seluk
ba ema kiak atu koalia ba se laos dalan ida nee. Ema
Komunista ka Marxista luta ba halakon diferensas entre clases no
halakon terus no susar sira nee
hotu iha mundo liu hosi dalan ida nebee
los hodi harii sosiadade ida nebee halo ema hotu moris hanesan. Sei laiha tan
riku ho kiak SOCIADADE ida nee mak bolu
SOCIADADE SOCIALISTA.
Maluk
sira luta ba Clases ne programa politico nebe ema Komunista ka Marxista sira nia
fiar. So ho luta ida nee mak bele halo ema moris hanesan iha mundo, bele halibur malu hamutuk, moris
iha solidaridade nia laran sei la hare ba ema servisu nain, ema nia kor, mai
hosi rai nebe no religiaun saida deit-hamutuk hodi hasoru KAPITALISTA sira nebe
lori osan halo ema sai beik no kiak nafatin iha mundo rohan laek. Atu nune bele
harii Lalehan iha mundo ida nee hodi lalika hein tan too mundo rohan laek.
Maibe
dala barak ita rona iha ita nia
sociadade nian laran, iha ema Conservatista barak ke sei koalia lia bosok hodi halo beik povo
katak ema komunista ka Marxista ida anti Religiaun ka la fiar Maromak ka anti
igreja. Hahalok Conservatista sira hanesan ne’e mak sempre lori Religiaun ho
Maromak sempre halo tauk ema katak sei
wainhira mate sei ba inferno. Se mak hare ona katak ema ida mate ba
lalehan ka inferno?
Sosialismo ne’e
Anti Religiaun?
Lae
!!!.
Sosialismo
la anti Religiaun. Religiaun ne’e buat particular ema ida-idak nian, ema
hotu-hotu iha liberdade atu decide hodi hili nia fiar, nune mos libre atu fiar
ka la fiar. Desde ema ida sei ki’ik iha
escola hanorin ona kona ba “Religiaun” ne’e relasaun ida nebe personal liu
entre ema individu ho nia Maromak, tan ne’e, la iha ema ida mak manda
ema seluk ka kontrola ema ida nia relasaun fiar nian.
Buat
ida nebe ita hotu lakoi maka; iha ser umanu ida sai fali atan ba ema seluk ka
atan ba religiaun. Ser umanu la bele haluha katak nia moris iha rai no labele
haluha resolve problema social, problema moris nian nebe nia rasik hasoru iha
nia moris loron-loron hamutuk iha sosiadade ida labele hanoin deit katak hau tenki duni tuir dalan ba lalehan nian.
Saida mak akontece halo nia haluha a’an, sai tiha ema ida pasivo, haluha tiha
problema social nebe nia hasoru, tamba ne’e mak sosiadade ne’e sempre hetan
esplorasaun hosi ema nebe mak kaer ukun
liu hosi politiku no ekonomia.
Karlos
Marx hateten hanesan ne’e; Religiaun opium ida ba
Sosiadade tomak. Marx mos hateten katak
Religiaun mos fatin ida ba ema sira nebe fraku kbi’it laek ka oprimido sira
hodi hasae sira nia suspirasaun. Iha
ne’e mak buat hotu-hotu existi. Religiaun sai hanesan fatin halo kontenti a’an
ba ema sira nebe mak ema seluk oprimi hela sira liu hosi sistema politika ida,
religiaun sai fali hanesan fatin nebe
ema hotu-hotu halai ba keixa buat hotu-hotu kona ba sira nia moris a’at ka kiak
nebe mai hosi seluk nebe kaer ukun lalos halo ema mak kiak, kiak ba bebeik ema
nebe riku, riku ba bebeik katak liu hosi sistema politiku no ekonomi ida. Maibe, opium ne’e mos ameasa tebes wainhira ema haluha problema lolos ona katak
sosiadade ida ne’e moris iha situasaun ida nebe oprimido tebes iha sistema
politiku no ekonomia ida nebe sempre tau kestaun lalehan-inferno.
Iha
kazu hira nebe mak iha, sosiadade la’os deit hanoin deit tama lalehan ka
inferno, maibe, halo mos sosiadade fanatismo ba religiaun. Fanatismo ida ne’e
mos ka ema seluk nia fiar ba religiaun
seluk, halo sosiadede moris ho nakonu ho odio no vingansa. Fanatismo ne’e
hatudu iha aktu hahalok nebe konkretu.
Lalaok ida ne’e fo’o vantagen ba authoridade politiku no ekonomia sira hodi esplora forsa sosial nebe iha hodi
hetan votos hodi defende status quo liu subsidio nebe mak bele hametin liu tan
poder politiku ema konservatista sira kolaborador ukun nain sira husik hela
kazu sosial ne’e hodi sai hanesan meus ida hodi aktua hasoru konflitus sosial
sira ne’e. Fanatismo sira hanesan halo sosiadade haluha ona problema sosial
nebe nakonu iha sosiadade nia vida moris loron-loron, halo sosiadade moris iha
situasaun ida nebe la domin ba malu no fahe malu tuir religiaun idak-idak nian.
Lalaok ne’e halo sosiadade do’ok husi hanoin sira nebe atu hakat ba oin hodi
hadia sosial sira sosiadade rasik hasoru iha sira nia moris tomak. No a’at liu
tan haluha atu luta hodi sobu sistema oprimidos nebe iha mai hosi ema
konservatista sira nebe mak kaer ukun.
Tan
ne’e, sosiadade tenki fanu sosiadade sira hader no loke matan hateke ba oin
katak iha konstrusan estado de direito demokratiku ida ne’e ema hotu iha
direito hanesan tuir konstituisan RDTL hateten katak; ema hotu libre hodi hili
ka tama religiaun, maibe ema hotu mos tenki luta ba nia moris diak no moris
hanesan iha Rai ida ne’e no sosiadade tenki hamutuk hahalok konservatista nebe
hakarak usa deit ema seluk.
Dala barak ita rona mos katak Sosialismo
ne’e iha Moral ka Lae?
Klaru
que iha.
Resposta
ida ne’e, mak responde katak; Religiaun mak hanesan fontes prioridade ba
moralidade, hanesan instrument ba hadia hahlok diak no lia los iha sosiadade
ida nia laran. Atu saida deit mak diak, lialos no sala sei determina no iha
komparasaun ho saida deit tuir religiaun hateten, hanesan saida mak lideransa
religiaun sira hateten tuir saida mak hakerek iha biblia religiaun ida-idak
ninian.
Maibe,
Moralitas Religiaun mos dala ruma la sai lolos ka universal ba vida moris
ema/umanu nian tamba religiaun ida-idak iha nia moralitas rasik, maske to’o iha
nia rohan sempre iha pontos ida diferensa entre religiaun ida fali ho ida
seluk. Dala ruma mos laiha ema ida mak bele hateten katak lalaok religiaun A ho
moral hanesan justo no diak liu moral
religiaun B nian.
Sa
mais, iha vida moris ida agora ne’e,
dala barak mak ita hasoru katak authoridade politiku barak mak usa Religiaun
hanesan instrumentu atu bele atinji poder politiku no hameta saida mak ema bolu
luta ba klase sosial nebe oprimidos nian. Halo ema hanoin
hela deit mehi diak ka moris diak hafoin ita ema mate ba lalehan nian. Ema nebe
kontra prinsipio politiku ideologiku
nebe ema sira ne’e fiar hanesan ideologia partido politiku ida nian authoridade
ukun nain sira ka ukun sira ne’e konsidera hahalok ida nebe laiha moral, ka ho
liafuan propaganda seluk dihan la tuir ona doutrina religiaun nian no konsidera
la tuir doutrina religiaun nian nebe hanorin ema tenki pasiencia, simu deit
distino ida ne’e, katak; desafios ka difikuldade nebe iha hanesan maromak mak hakarak koko
ita.
Iha
kondisaun ida ne’e, ita hare katak Moral no sasukat ba hahalok diak no lialos
ne’e determina tiha hosi ema ukun nain sira, organizasaun politiku saida deit
mak kona iha ukun sira nia laran sai hanesan ameasa bo’ot no la iha moral. (Le
istoria bosok konyesido ho G/30/S/PKI 1965 hosi Regime Orde Baru Indonesia iha
Tempo Jenderal Soeharto) Tan ne’e, mak
standar moral nebe “Bulak” hanesan la bele husik lao nafatin iha vida moris
umanu nian, se ema hotu hakarak kore a’an husi “ lingkaran setan penindasan dan
ekspolitasi”.
Tamba
sa? Tamba ne’e mak ema sira komunga doutrina
Sosialismo-Komunismo ne’e hatur sira nian “Standar Moral” la’os ba
Religiaun maibe ba duni iha
Umanidade/kemanusian ne’e rasik. La iha ona moral wainhira ema ida hadau
ema seluk nia direito atu ba hetan moris diak. La iha ona moral ema lubung oan
ida explora ema barak nia kosar ben hodi moris diak, oprimi ema seluk nia
hanoin diak, duni ema sai husi hela fatin sem hadia kondisaun ida ka fatin nebe
sira buka moris ka hasai ema seluk nia vida. La iha moral se ema ida halo
diskriminasaun ba ema seluk tuir ema
ida-idak nian moris, atu ema ne’e Maskulinu ka Femininu no Religiaun. La iha
Moral se ema ida fo’o servisu halo labarik sira sai trabalhador ka servisu nain
iha idade minoridade. Nune mos la iha moral wainhira husi ema servisu ho
salario nebe la sufiecenti ba sustenta ema nia vida moris loron-loron para atu
atinji profit nebe a’as ka hetan lukru nebe barak. La iha moral liu tan wainhira hatur “Profit” iha
umanidade nian leten no seluk-seluk tan/excetra.
Ida
ne’e mak exemplo Moralitas iha Sosialismo nia laran. Ema
Marxista,Sosiakista-Komunista sira iha Moralitas nebe do’ok tebes, no la
hanesan ho ema Konservatista no Kapitalista husi “standar moral”.
Ema
kapitalista sira usa “standar ganda”. Sira usa “standar moral”
religiaun-wainhira sira halo komparasaun hahalok umanu enjeral, tamba ne’e mak
hahalok neba kontra authoridade ho hanoin atu halo mudansa iha vida moris nebe
difikulta ema barak nia moris nebe kiak no kbi’it laek ne’e, ema kapitalista
sira dihan ne’e sala no la diak i la iha moral.
Maibe,
dala ruma mos, ema kapitalista mos usa
“standar moral” seluk fali wainhira lalaok sira la iha moral komesa ema koalia
barak ona iha media jornal sira hanesan KKN ka abosu de poder ka esplorasaun,
oprimi ema seluk no hahalok seluk nebe mak sira halo hasoru trabalhadores sira
no komunidade nebe mak kbi’it laek ka kiak sira. Atu defende deit hahalok sira
nebe laiha moral ne’e, kapitalista sira usa meus hanesan “merampok dan dirampok”
ka “kustume” katak “natureza” ida “nebe
forte mak manan” no razasaun oin-oin atu
bele manan.
Maibe,
ema Sosialista-Komunista sira responde;
“Nusa la diak liu se wainhira ema hotu-hotu moris hanesan? Desenvolvi
vida moris ida ne’e halo ema hotu-hotu iha oportunidade ba no bele moris
hanesan. Desenvolvimento lao ba ema hotu laos ba ema lubung oan ida mak haburas
no hariku sira nia a’an, maibe ba ema hotu nia diak no ema hotu nia preciza ba
moris naruk. Hanesan hateten ona iha Manisfesto Komunista nian katak; “Mengambil
dari tiap orang sesuai kemampuannya dan memberikan kepada setiap orang sesuai
keperluannya?” Nusa la diak liu
la preciza tan ona iha tan “merampok dan dirampok”? Nusa mak la diak liu Mundu
ne’e “abdikan” laos ba “Profit” maibe ba
Umanidade??***
Gosta tebes Le'e Pajin ne.
ReplyDeleteGosta tebes Le'e Pajin ne.
ReplyDeleteVerdade
ReplyDeleteAvante esquerda é a Luta continua
ReplyDeleteBravo
ReplyDeleteSlN REALIDADE VIDA UMANA AFASTA KA KONTRA DUNI UMANlSMO NE KAUZA UNIVERSAL NE'EBE MUNDU LA KONSEGE REZOLVE.
ReplyDeleteTAMBA IBDIVIDU IDA lDAK lNTERNALUZA lNPORTANSIA HOSI UMANISMO NE RASIK KATAK SAIDA MAK UMANIMO? LA INTRODUS IHA PRATIKA KATAK "HAU MAK NIA NO NIA MAK HAU", (NE MAK TERENA NO ETERNA) MAS NA INDIVIDU lDA IDAK PRIORITIZA A'AN HAU HAN ULUK LAI TAMBA HAU HAMLAHA, NO INDIVIDU IDA NUNKA HUSU BA INDIDIVIDU SELUK O HAMLAHA?
SE NIA SE INDIVIDU IDA HUSU O HMLAHA ENTAUN NIA MOS SENTI IHA PERIGU MATE NIAN TAMBA INDUVIDU lDA LAKOHI MATE MESAK NO LA KIHI MATE HAMUTUK HO INDIVIDU SELUK.
Gosta Liu Lee página nee
ReplyDelete