Wainhira ita koalia kona ba stabilidade politika no ekonomi
iha processo desenvolvimento tenki iha
partisipasaun hosi ema hotu-hotu ka komponentes hotu-hotu tenki fo’o nia konstribuisaun,
jornalista sira mos hola parte hosi komponentes hotu-hotu nebe ita sempre rona
tanto hosi ema sociadade civil nia ibun no mos hosi governante sira nia
ibun.
Liafuan sira nebe sai hosi
ulun bo’ot sira nebe kaer ukun
ne’e mak hanesan motivasaun ida ba jornalista
sira hodi halao sira knar nudar hakerek nain ba ema hotu iha nasaun republic
demokratiku ida ne’e. Hahu kedas husi
dia 29 de maio 2007 iha kampanye eleisaun
parlementer iha distrito Lospalos, Presidente CNRT hateten katak; sei la husik ema ida naok osan estado nian
maske 50
centavos. Nune mos wainhira halo ceremonia inauguransaun IV Governu konstitusional iha palacio de nobre Premeiro Ministro hateten katak; jornalista mak hanesan quarto pilares forca estado nian.
Hosi neba kedas loke
jornalista timor oan hotu-hotu atu hahu hakerek noticias ho investigativo tebes
ba implementasaun programa governu no
executamento orcamento estado nian hosi governante sira liu-liu personalidade
nebe deit ka sese deit mak hetan
konfiansa hodi ba tur iha posisaun politiku hanesan ministro ka secretario estado
hosi 2007 to’o ohin loron.
Deklarasaun hosi president cnrt ne’e hanesan enkoraja no fo’o
motivasaun ba jornalista sira hodi lori informasaun ba publiku ka ba povo atu
hatene processo desenvolvimento nebe la’o iha rai doben ida ne’e. maske barak
mak servisu hakerek ho salario nebe ki’ik liu di bawah standar salario minimum
ka ki’ik liu hosi funsionario ida ho nivel un maibe hatudu ba ita hotu le nain
sira katak jornalista nia papel importante duni iha processu konstrusaun estado
de direito demikratiku iha nasaun RDTL ne’e nian laran.
Resultado nebe hatudu mai ita le nain sira mak iha periode
ida iha tinan 5 nia laran hosi esforsu no servisu maka’as iha investigative
nian konsegue loke ba publiku no povo tomak nebe la hatene lei katak tuir lei
labele iha fen ka katuas oan hosi ministro ka ministra ida, secretario estado ida ka hosi direktur geral
ida nia fen labele kaer kompanhia ka projecto governu nian. Resultado mos hatudu mai ita
hotu katak; jornalista
kumpri duni sira dever tuir
mandato konstituisaun RDTL hateten hodi servisu ho profesionalismo jornalistiku nian.
Konstituisaun RDTL garante liberdade de imprensa. Iha processu
investigasaun nia laran se mak sai fontes ba sira nia servisu sira ne’e
mak komponente hotu-hotu nebe ia hanoin
diak hodi fo’o konstribuisaun ba hadia sistema politiku no ekonomi nebe diak
iha ita nian rain. Hadia sistema ekonomiku nebe ita hasoru nakonu ho injustice
social-politiku-ekonomi nebe mak ohin loron sae maka’as iha ita nia rain.
Hosi artigo ida ne’e, hakerek nain hakarak fo hanoin katak
atu hadia sistema politiku no sistema ekonomi ida diak wainhira ita hotu hare
media hanesan lalenok ba ema hotu atu nune governante sira mos bele hadia
gestaun administrasaun financial oinsa atu executa orcamento estado ho diak.
Neduni, papel jornalista importante tebes iha processu
konstrusaun estado nian, hanesan Premeiro Ministro hateten iha salaun Delta
Nova semana kotuk katak; agora ne sociadade civil ho media mak sai hanesan
kontrolador ba boa governasaun iha nasaun ida nia laran.
Ida ne’e signifika katak governante sira mos tenki servisu ho
diak no tau ses intereses particular nebe mak bele hamosu korupsaun, atu nune
bele hatudu kapasidade hodi gere orcamento estado nian ho diak. Sucessu ka la sucessu fila ba personalidade
idak-idak nebe mak simu poder politiku media iha Timor-Leste ba konstrusaun
estado ida ne’e positivo tebes, maske
dala ruma sira hasoru desafio barak, maske dala ruma sira hasoru
intimidasaun hosi governante sira, maske dala ruma sira sai vitima iha konflitu sira nebe
mak mosu hanesan iha krisi politik ka krisi militer
ida ne’e mak konsekuensia hosi sira nia servisu hakarak hakerek ba ema
hotu atu hatene, tan ne’e mak media hanesan
lalenok ba governante
sira hotu iha mundo rai klaran.
Maibe, dala barak mos resultado hosi covertura media nian
acelera processu balun nebe iha ke instituisaun estado nian no dudu processu investigasaun la’o ba oin ho
diak, se jornalista nia knar mak
governante sira hare hanesan ameasa ida hatudu katak; importante duni iha
processu konstrusaun demokrasia iha ita nian rain, tan ne’e husu ba governante sira atu labele usa fali poder politiku nebe iha hodi halo intimidasaun ruma mak
hasoru media ka jornalista sira iha ita
nian rain, tamba se hanesan ne’e mak
akontece duni iha Republika Demokratiku Timor-Leste maka ita rasik mak hatudu
imagen a’at ba mundo.
Jornalista nia misaun labele hare hanesan ameasa bo’ot ida ka
jornalista nia misaun la’oas atu sobu estado. Journalismo ne’e profisaun ida,
ema sira dedika sira nia vida profisaun
jornalismo ida ne’e decido
ona atu simu konsekuensia seda deit mak kona ba sira nia a’an. Tamba servisu investigasaun
nebe sira halo hetan mos apoio hosi komponentes nebe hakarak fo konstribuisaun
ba nasaun nia diak iha processu konstrusaun estado ida nia laran.
Dala ruma governante sira senti laran moras, no tenta buka
atu esplika tun sae kona ba lala’ok governante sira nian maibe dadus
investigasaun nebe jornalista sira hetan sai tiha evidensia nebe atu dudu
processu ida lao ba oin. Hanesan foin entrevista directur KAK iha televisaun
Timor-Leste katak; “Evidensia mak sei lori ema sese deit ba ministeiro public
no ba tribunal. Evidensia la hare ba sese deit”. Ida ne’e hatudu ba ita hotu le
nain sira katak; partisipasaun akltivo jornalista nian mos sai hanesan fator
determinante ida ba processu kombate korupsaun iha instutisaun estado nian.
Hanesan hakerek nain cita ona iha leten tuir liafuan nebe mai hosi Primeiro
Ministro rasik katak; sociadade civil ho media mak sai hanesan kontrolador ba
boa governasaun iha nasaun ida nia laran. ***
No comments:
Post a Comment