Tuesday, 11 April 2017


ESTABILIDADE NACIONAL 
EJIJI OPERASAUN RUA; ESPIONAJEN no KONTRA-ESPIONAJEN
ho OPERASAUN SOSIO- POLITIKA no SOSIO -EKONOMIA
Hosi
Tama Laka Aquita

Wainhira ita akompanha situasaun social politika no ekonomia iha rai laran sei lori ita hotu to’o iha hanoin ida atu halo reflesaun didiak ba servisu informasaun liu-liu servisu informasaun sekretu/espionajen no Kontra-Espionajen rai laran nian atu nune bele garante estabilidade nacional.
Iha processu konstrasaun estado ida ne’e komponente nasaun tomak preciza pro-ativu iha servisu informasaun ba estadu atu nune bele manten no garantia estabilidade nasional tanto direita indireta tenki kuda dutrina Hadomi Nasaun ka hadomi rai doben ida ne’e, hanesan iha tempo Resistencia iha nebe ita konsegue mobiliza povo tomak sai matan moris no neon nain hodi hasoru funu maluk Militar Indonesia, hasoru servisu espionajen estrangeiro okupanti Militar Indonesia nian. 

Ohin loron iha tempo Ukun Rasik A’an espirito hadomi nasaun ka hadomi rai doben ida ne’e mihis tia, tan deit sistema nebe UNTAET hahu estabelece hamosu mentalidade dependenti total ita nia povu estado, nune mos ita nia attitude lideransa politiku nebe estado fo fiar la konsegue halo ka produz politika estado hodi reduz mentalidade dependenti. Maibe ho procesu sira ne’e lao ita esforsu a’an nafatin hodi hadia no servisu maka’as hodi bele hatur fila-fali politika estado nian nebe bele halo mobilizasaun ba komponenti nasaun tomak ho espiritu hadomi rai doben ida ne’e hanesan iha tempo resistensia hodi partisipa pro-activu nafatin hodi hasoru funu foun ida mai ho nonok hodi kebra estabilidade nacional nebe ita hari’i ona.
Funu foun ida ne’e mak ita bolu funu Kontra espionajen extrangeiru. Funu foun ida ne’e preciza konstribuisaun komponente nasaun tomak nian. Ita nia estadu hari’i ona instituisaun Servisu Intelijencia hanesan SNI (Servisu Nacional Informasaun) alem de SNI ita nia estadu  mos hametin liu tan servisu Investigasaun PNTL nian liu hosi Polisia Cientifiku Investigasaun Kriminal ka PSIK no Servisu Intelijencia hosi FFDTL. preciza hametin liu tan kordenasaun entre intituisaun tolu ne’e, atu nune bele hametin liu tan servisu Kontra Espionajen hasoru Espionajen estrangeiro nian. Maibe instutisaun rua ne’e deit sei la to’o wainhira la involve components nasaun tomak hodi pro-ativu hodi hasoru inimigo foun “Espionajen estranjeiru” iha processu konstrusaun estadu ida ne’e. 
Experiencia nebe ita iha hatudu ba ita krimi organizadu barak mak akontece no sei continua acontece iha ita nian rai incluido organizasaun movimento politik “non estado” alias organizasaun politika nebe la rekonyese Estado ida ne’e. 
Tan ne’e, preciza plataforma ida hamutuk entre intituisaun tolu nebe nia servisu ba informasaun estado nian, estabelece ekipa ida forti ba servisu Kontra Espionajen nian, ekipa ida nebe analitiku ba processu informasaun hotu-hotu mai hosi servisu espionajen nian. Halo estudus analitiku ida profunda ba kondisaun sosio-ekonomi  no sosio-politika nebe mak agora dadaun acontece, no oinsa atu prevene konflitus  sira nebe mosu mai hosi influensia espionajen estrangeiro movimento politiku “non estado” dala ruma bele hetan apoio mos hosi servisu espionajen estrangeiru liu hosi sira nia agensia nebe sira organiza no monta iha rai laran liu hosi organizasaun ka movimento politika non ka hosi influencia ba individu balun hodi hamosu konspirasaun iha qualquer issue ho objectivu desestabiliza situasaun iha rai laran, kebra tia estabilidade nasional nebe ita hari’i, no fo impaktu ba povu tomak nia moris la hakmatek. Atu nune bele asegura argumento nasaun seluk nian katak processu negociasaun hotu-hotu labele to’o iha acordo ida tamba Timor-Leste labele garante estabilidade iha sira nia rai laran. 
Koalia kona ba kontra-espionagem, basicamente koalia kona ba estratéjia ida nebe oinsa para  neutraliza planus feitu sira nebe mai hosi adversario espionajen estranjeiru ho forma oin-oin nebe lao sira nia objetivu infiltrajen. Ou estratégias ida nebe ita uza para orientasaun ikus nebe espesifiku liu ba ojectivu salvaguarda kordenasaun servisu espionajen nian iha efeitu filtrasaun hasoru movimento sira nebe realiza hosi ita nia adversario ka espionajen estranjeiru. 
Kontra-Espionajen ne’e parte ida  integrante hosi processo hotu-hotu servisu espionajen nian no projeta ba asegura dadus nebe mak koleta katak dadus sira ne’e koretu duni liu hosi avaliasaun  ida  ho nia kontinuidade hosi fontes nebe iha. Ida ne’e iha diferensia oinsa mak koleta informasaun. Iha nebe servisu Kontra-espionajen iha hodi hasoru ameasa sira nebe mai hosi espionajen inimigo hosi estranjeiru no hosi grupos não-estatais ate to’o iha lala’ok ida ho ho skala certo no reativa. 
Resultado sira nebe mai hosi servisu kontra-Espionajen geralmente la produz ba kurtu prazu ka tempo badak maske iha investigasaun  exesoens ruma kontra-espionajen se la sai limitado ba periodu ida so tempo mak sei determina.  Tamba tekniku investigasaun kriminal dala barak iha operasoens kontra-espionajen nian laran. 
Hanesan resultado, iha argumentu nebe forti atu bele fo apoio iha unidade iha intelijenti hanesan umanu nebe ofensiva no kontra-espionajen iha organizasaun ida uniku. Laiha tan argumentu convincenti para atu mistura fali kontra-espionajen no aplikasaun ba lei sira. Alem de ida ne’e, se ita kaer fali ba abordagen multidisplinar iha kolesaun dadus ho uza SIGINT no IMINT nebe sai hanesan importante ba satisfasaun  ba necesidades kontra-espionajen iha momentu ida ne’e. 
   
Ba ida ne’e hakerek nain hakarak lori ita badala uluk hodi hatene saida espionajen no saida mak kontra-espionajen;
Saida mak espionajen ka Intelijensia? 
Na verdade operasoens espionajen ne halonusa no oinsa? Basikamente, objetivu principal hosi opersoens espionajen mak hanesan atividades koleta informasaun, Operações de inteligência era, na verdade, como o quê? Informasaun sira ne’e hotu nia distinu mak to’o iha ema nebe iha poder maximu, hanesan Presidenti ou PM ou Maijor Genderal Forsa Armada nian atu toma decisaun. Então, nia dalan mais fasil, atu determina  no eskolha  operasaun militar liu-liu general militar nia bo’ot tenki hatene uluk kondisaun inimigo nian, hanesan inimigo nia forca hira, inimigo nia frakeza mak ceda, no medida ceda mak inimigo uza para hodi bele luta hasoru forsa estado, atu nune iha sistema governasaun nebe uza sistema semi Presidensialista liu hosi konsulta ho Presidenti da Republika, Primeiru Ministro hamutuk ho governante sira bele foti decisaun hodi fo mandatu ba Maijor General hodi executa estrategika operasaun militar tuir resolusaun Parlemento Nacional nian, ho metodologia nebe diak hodi atinji objetivu. 
Iha ne’e mak ita koalia oinsa papel agenti espionajen nian, geralmente liu hosi haruka agenti ida tun ba iha kampu hodi koleta informasaun ka dadus kona ba kapasidade inimigo nian, hafoin iha ona dadus sira ne’e maka hahu halo procesa avaliasaun ida ho metodologia ida nebe analitiku hosi servisu espionajen ho servisu kontra espionajen nian antes de apresenta ba Estado liu hosi Maijor General hodi apresenta governu hodi nune decisaun nebe sai hosi Governu labele sala. 
Tamba ne’e maka iha assunto espionajen militar ne’e hanesan siguransa estado nian no importanti tebes, ho metodologia analitiku ba informasaun hotu-hotu mak koleta nia sei determina sucessu operasoens  militares hodi garante estabilidade nacional. 
Saida nemak Kontra-espionajen ka kontra-Intelijensia?
Kontra-espionajen tenki sai hanesan  esforsu tomak hosi intidade no componente nasaun tomak  ho espiritu patriotisimu no nasionalismu forte ba rai doben Timor-Leste. Atum nune bele satan orgaun espionajen hosi rai liur, no mos movimento politiku sira nebe mak hetan suporta ka konduz hosi grupu balun hosi rai liur no orgaun espionajen rai liur nian liu hosi operasaun sekretu tanto liu hosi individu nebe mak halo infiltrasaun sai hanesan agenti nebe servisu iha instuitisaun estado, estrutura forsa armada, departamentu civil sira tanto iha rai laran no rai liur liu hosi atividade spionaze, subersi no sabotaze nian e nune mos hanesan agenti  ONG ka kompanhia bo’ot sira nebe mak mai hodi desestabiliza sistema governasaun  ho objective istraga no kria instabilidade iha ita nia rai doben Timor-Leste.   Sira nia tarjeta akumula cidadaun nebe mak laiha afilisaun formalmente ho governu liu-liu ema sira nebe moris iha discontentimente nia laran tanto ba individu lidernsa nasaun nian no mos mai hosi situasi moris iha ekonomia ida nebe fraku liu.
Actividade seluk hosi kontra espionajen ne’e mos oinsa atende lala’ok terorismu nebe mai hosi rai liur no iha rai laran rasik.
 
Tan ne’e mak kontra espionajen laiha linhas fronteira iha rai laran no sai ba liur. Kontra Intelijensia ne consisti hahu  hosi Contra-consiste iha medidas sira nebe ofensiva ho defensiva.  Defensivamente actividade kontra intelijensia através hosi hahu tau questoens ba  funsionario publik sira nebe servisu ba estado e trabalhadores nune mos através hosi investigasaun hodi monitoriza agentes sira nebe que conhecidos ou suspeitos, no actividades vigilância nian para detecta no neutraliza  presensa  servisus inteligência hosi ema rai liur nian iha ita nia rain.
Ofensivamente através hosi recolha informasaun sira sobre  servisus inteligência hosi ema rai liur nian iha ita nia rain ho nia modus operandi. Oinsa servisu kontra espionajen nian? Atravez hosi recrutamento ba agenti foun sira, hahu operasaun  kontra intelijenti para atu pentrar interompe sira nia hanoin no lala’ok, halo falha sira nia servisu espionajen iha rai laran no manipula intidades sira nebe servisu ba organizasaun relevantes sira ho sira nia propio interese.
Servisu kontra espionajen ne’e parte integral ida hosi procesu hotu-hotu espionajen nian. servisu ida ne’e projeta ba asegura ba informasoens sira nebe mak hetan hosi fatin hotu-hotu, no liu hosi meus avaliasaun ida nebe iha nia continuidade hosi fontes informasaun nebe koretu. Servisu ida ne’e diferensa ho servisu espionajen nia nebe aruma deit informasaun, servisu kontra intelijensia ne’e iha hodi hasoru desafiu no ameasa sira mai husi orgaun espionajen inimigu rai liur nian no grupu laiha sentido estado to iha momentu balun bele hamosu lala’ok a’at halo nasaun la estabel.  
Resultado hosi koleta informasaun hosi agenti servisu kontra espionajen emgeralmente la produz iha tempo badak no maske iha investigasaun exesoens balun, maibe servisu kontra intelijensia labele iha periode ida limitadu ho tempo nebe espesifiku. 
Tamba spionaze ne’e hanesan lala’ok krimi ida, servisu kontra espionajen hamoris operasaun ba hatur lei. No entantu, atu kaer espionajen ida no capacidade koleta tecnico hosi ema rai liur sira, ne hanesan actividade ida susar tebes laos hanesan facil ita kaer kriminoso ida iha rai laran ka kaer ema kriminoso ida mai husi rai liur. Motivasaun ho recursus nebe apoio kriminoso normal diferenti no la hanesan ho saida mak orgaun intelijensia rai liur sira uza.
Tamba ne’e maka habilidade investigasaun criminal dala barak servisu iha opersoens kontra espionajen nian. Hanesan resultado, iha argument nebe forte para labele mistura matenek nain ser umanu nebe ofensiva no kontra espionazen iha unica organizasaun, laiha tan argumentu convincenti nebe para atu mistura kontra espionajen ho aplicasaun tuir lei. Alem de ida ne’e wainhira ita halo  fali abordagen ida ho aproximasaun multidiciplinar iha kolesaun,no preciza uza metodo balun nebe sai importante iha satisfikasaun ba necesidades kontra espionajen nian.


Prinsipio balun kona ba Kontra Espionajen;


1.     Hanesan ema nebe servisu iha unidade kontra espionajen tenki lao ho karakter rua: Activu ho atake, signifikadu hosi palavra ida ne’e ho nia intensaun katak; oficiais servisu kontra espionajen tenki executa nia funsoens iha servisu kontra espionajen tuir prinsipio activu hodi bele descobre no observa cuidadosamente movimento ka lala’ok inimigo estado nian mak hanesan espionajen rai liur no actividade seda deit mak sira halao iha rai laran. Ataka iha ne’e la signifika katak la tuir realidade nebe iha para halo atake, mas laos atake ida nebe la sobrevivu iha resistencia, maske operasaun ne halao iha area juridikasaun ita nian rasik, ita lalika tauk atu observa lala’ok inimigo estado nian ka sese deit mak iha ita nia oin. kontraria ho modelu ikus liu oinsa atu resiste hanesan ema sempre hateten  katak so ema covardes sira mak tauk iha nia uma rasik.


2.   Hanesan Oficias ka agenti sira tenki domina terenu no dalan sira hotu: hanesan continuasaun husi attitude activu maka prinsipio domina terenu no dalan sira tenka sai hanesan hanoin absoluta ida wainhira atu hahu halao operasaun
2.   Hanesan Oficias ka agenti sira tenki domina terenu no dalan sira hotu: hanesan continuasaun husi attitude activu maka prinsipio domina terenu no dalan sira tenka sai hanesan hanoin absoluta ida wainhira atu hahu halao operasaun bersambung..... sei la’o ho diak tuir ninia natureza servisu nian no sei laiha no la hakfodak ho seda deit mak inimigo lansa. Tamba ita domina terenu no dalan sira dominasaunida ne’e sei hamate hotu maneuver espionaje rai liur nian atu koko doko ita nian rain. No susar ba sira atu halakon sira nia ain fatin wainhira ita halo hela vigilansia ba sira.

Friday, 3 February 2017

VOTA  DR. Antonio Maher Lopez Fatuk Mutin Candidato Presidenti da Republika  2017-2022

Gerasaun foun mai ho Conseito foun oinsa hametin estado ida ne’e;

Coesão Social

   "Conseito de Coesão Social e commumemte  aceite, em termos de dinamica da vida Social, designando a harmonia,  a uniao das forças sociais e das instituicoes que as Sustentaram e que concorrem  para um fim de harmonioso e coerente de vida comum"

 Kareira Politico

Ukun ne povo nian, Politiku sira simu ukun ne hosi povo. Poder iha povo nia liman, Povo mak delega poder/ukun ne ba politiku sira ka partidos politicos sira.

 "La Merece e Labele existi Pensaun Vitalisi"

imi mesak Sarjana deit balun foti Hukum ba Sosial Politik no balun foti Ekonomia.   Ita mesak gerasaun foun tenki lao ho hanoin ida ;

"Imi sira nebe mak hatene hanorin sira nebe la hatene. Ba sira nebe mak la hatene buka hatene. Matenek nebe imi iha fahe Sira nebe mak la hatene"

Kareira Profesional Funcionario Publik  (Profesores/a, PNTL, FFDTL, Medico)

Merece hetan Pensaun liu hosi Siguranca Social sira ne servi estado ida ate 65 anos.

Nene Mro Maulero Maluro Fidelis Magalhaes Custodio Belo Alin Laek Custodio De Jesus Freitas Taur Matan Ruak Seba Makay Guterres

Sunday, 22 January 2017

Aman ba Nasaun Garante Paz no Estabilidade

Lideransa Historiku :
 Aman ba Nasaun, Garantia ba Paz nó Estabilidade
Hosi

I -Expojisaun Hanoin

Prosesu insersaun  lideransa historiku iha mundu tomak,  hosi nasaun ida ba nasaun seluk,  hatudu ba ita esperiencia diak no  aat atu ita banati tuir, maske ita iha situasaun social politika, ekonomika no kultural ida nebe iha diferensas tebes.
Maibe lideransa historiku sira sempre sai estabilizador ba estabilidade nasional nasaun ida nian, iha nasoens balun, nó iha seluk, tamba lideransa historiku sira nia envolvimentu iha vida politika partidaria halakon tiha “peso” moral nebé sira hetan durante tinan naruk luta ba Libertasaun.

Iha ita nia processu,  ita nia  lideransa sira, depois de Liberta rai, tamba sirkunstancias politikas, kuaje hotu envolve an iha vida politika partidaria. Envolvementu né diak, iha alturas balun, maibe, iha ita nia situasaun konkreta nebé kultura politika ladauk tasak, halo com que lideres historikus dala barak hasoru nivelamentu statutu iha vida intervensaun politika. Faktu ida né halo com que ita nia lideres historikus sira, que devia ema hotu respeita nó buka referensias ba, sai fali sentru de konflitus.

Husik tiha panorama politiku tinan hirak liu ba nian, iha processu intermediariu  ida ne’e to’o 2017,  hakerek nain hakarak konvida ita hotu atu tetu no analiza didiak situasaun ba kotuk no hakat ba buka modelo kultura politika ida ke bele hatur lolos se maka  AMAN ba  NASAUN, nó define sira nia papel iha prosesu politiku Ukun Nasaun nian.

Prosesu buka kultura politika foun né atu bele permite salvaguarda papel ita nia Lideres Historikus sira nó hatudu modelo demokrasia, paradigma Ukun foun ida nebé hametin an ba kultura origem Timor Leste nian.

Pensamentu ida ne’e, para alem de buka hatur  AMANA ba NASAUN sira iha kontextu real politika Timor Leste nian, buka mos modelo konstitusional ida que fo garantia ba Lideransa Historiku sira lalika kompete malu, hases sira husi kuadru politku nebé sai fali fonte de inspirasaun ba divergensias konflituosas entre gerasaun intermedias nó futuras.

Hakerek nain mai ho pensamentu ida atu oinsa, liu husi konsensu nasional, Parlamentu Nasional bele define Lei Konstitusional ida hodi hatur Lideransa Historikus sira nó define sira nia papel iha prosesu konstrusaun de Estado, iha prosesu Ukun nebé, liu husi mekanismus eleitorais e envolvolvimentu partidarius, gerasaun foun sira hola parte aktivu ba. Pensamentu politiku ida né iha intensaun atu kria, la os superstrutura ida, maibe kondisaun ida ke bele tulun ukun nain sira hetan tulun nó “arahan” husi Lideres Historikus sira atu rejolve diferendus nó hametin liu tan ukun nó estabilidade nasional.

Pensamento ida ne’e, emobra sei iha nia forma embrionaria ( sifat permulaan), hau hato’o ba Diresaun Partido nebe hau adere ba PST no sei apresenta iha reuniaun  Bloku Unidade Popular -  BUP -  nian atu nune gerasaun transisional sira hotu,  tanto sira nebe hamutuk iha BUP no mos sira nebe iha partido politiku sira seluk , hodi diskuti tok hanoin kona ba estatuto nó papel Aman  ba Nasaun sira nian.
II - Debate Preliminar Hanoin
kona ba Papel Aman ba Nasaun

Pensamento hanesan refere iha leten, hau soe ona ba publiku nó hau hahu diskuti dadauk ona ho maluk jornalistas balun. Jornalista ida nebé hau sai nia belun diak husi Luta de Resistencia to agora nó jornalista ida nebé  ema hotu  konhece diak, Jornalista ida nebé  Uniku iha mundu, Jornalista ida nebé  konsegue lori nia kandidatu favoritu  ba manan eleisaun presidencial,  maluk Jose Antonio Belo alias “Taraleu”, mos hau aborda hanoin né ho nia.

Iha diskusaun ida ho Maluk “Taraleu”,  hau koloka kestaun ida ba Maluk “taraleu” katak :   ohin loron ema hotu koalia,  mosu rumoris oin-oin kona ba Actual Presidente  da Republika,  Taur Matan Ruak,  atu hari Partido Politiku ida hodi compete iha eleisaun geral 2017. Alem de rumoris barak mak mosu iha publiku kona ba Taur Matan Ruak atu hari Partrido Politiku foun, rumoris balun mos mai hosi partido foun sira nebe foin  hari iha tinan 2015 katak sira tun ba baje lori actual Presidente  Republika nia naran hodi rekoila karatun atu  bele aslera procesu registu partido. Balun fali, koalia tun sa’e katak sira né iha mandate atu hari partido.

Husi fatin seluk, ita mos rona, hare iha televijaun katak iha fatin balun be Presidente da Republika halo visita ba iha ema balun ( la os povu, ema ida koalia ita nunka bele asume hanesan reprejentante povo!) hato hanoin ka usu atu Presidente da Republika depois de mandatu remata bele hari partido hodi konkore ba Ukun. Situasaun hanesan hakerek nain temi iha aspektu rua maka ita tenki hare, ida, ema be koalia né tamba nia iniciativa rasik; ida fali, bele mos maquinha politika husi ema nebé maka hakarak kria situasaun hodi nuné bele konvense Maun Taur atu hakarak hari partido.

Ejijensia sira ne’e hatudu buat foun ida mai ita iha konjuntura politika Timor-Leste nian katak “tingkat kejenuhan” povo nian sae maka’as ba lideransa. Signifika iha situasaun  politika ida ne’e preciza alternativa  politika ida nebe ke bele koresponde ho realidade moris povo nian.

Questaun nebe hau koloka ba maluk “Taraleu” maka, sera ke Maluk Taraleu atu lori Aman Ba Nasaun ida nebé  agora dadaun Asumi kargu Presidente  da Republika atu tun fali mai ba Kompete ba Premeiru Ministro iha eleisaun geral 2017 liu hosi Partido CNRT ka FRETILIN ka PD ou atu hari Partido Politika foun?

Karik nuné duni, maka,  dala ida tan,  maluk “taraleu” lori tan Aman ba Nasaun, maun  Taur Matan Ruak banati tuir dalan nebe Maun Bo’ot Marie Alktiri ho Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmao hakat liu ba nó oras né dadauk iha hela situasaun lider ba ema balun deit, la os ona lider ba povo tomak. Tamba nudar Presidente ba Partido, maka automatikamente lider ba nia sirkulu partidario. Mesmo ke Partido manan, kaer Ukun, maibe denotasaun nudar Lider partidariu lakotu husi ema nian pensamentu.

Questaun ida ne’e hau koloka tamba hare experiensia nebe iha nó akontece iha ita nia rain,   wainhira ita nia Aman ba Nasaun ida hafoin husik tia nia kargu Presidente da Republika tun fila fali ba hari partido politiku ida hodi compete iha Eleisaun Geral 2007.  Ho konsekuensi katak iha adversario politiku laiha ema ida mak a’as liu ema seluk hotu-hotu,  mesak hanesan fundador partido politiku hotu. Wainhira ita koalia kona ba patrimonio histroriku ita nia nasaun ida ne’e iha lideransa historiku nebe ita konsidera lideransa sira ne’e sai hanesan Aman ba Nasaun ida ne’e. Portantu, Aman ba nasaun mai husi sakrifisius nebé sira asumi durante tempu naruk luta ba Ukun An. Husi perspektiva né maka ita durante funu bolu sira Maun Boot.

Ba sa iha palku politiku hanesan ita hotu asisti durante periode 2002-2007-2012 oinsa Maun Marie Alktiri, Maun Lu’Olo ho Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmao hasoru malu nudar Aman ba Nasaun. Dala barak, tamba atu konkista votos, sira tenki hasoru malu ho lia fuan nebé kroat ba malu. Situasaun hirak né , tamba partido lori valores, simpatijantes, militantes sira mos koalia tuir. Mosu kultura hatun malu, nó ita la respeita ona ita nia Lideres historikus sira!

III - Perspektiva Konsensus Nasional

Fenomenu foun nebé mosu iha ita nia rain maka bele ita hare oinsa ita nia lideres historikus sira, hanesan lideransa FRETILIN, CNRT , konkretamente maun Xanana, Maun Mari, maun Lu Olo , ikus mai hakat ba buka pontu de konverjensia ida entre sira nudar plataforma “ informal” atu hamenus konflitus, halakon lia kroat ba malu, nó bele hamutuk dudu prosesu konstrusaun Estadu.

Sira konsegue duni! Ikus mai mak ita hotu tenki asisti oinsa Aman ba Nasaun nain rua nebe hanesan adversario politiku hosi Bloku Koligasaun ho Partidu Opozisaun tenki to’o iha fukun ida katak tenki lao iha dalan ida nebe iha decizaun ida “hamutuk” iha “Konsensus Nasional” ida. Konsensus Nasional nia manifestasaun klaru maka programa  ZEEMS, nó, iha sirkunstansias konkretas balun, ita testemunha iha debates iha Parlamentu Nasional.  Konfigurasaun politika foun mosu. 

Husi realijasaun hanesan hakerek nain temi iha leten, maka Pensamento Aman ba Nasaun ida ne’e hau  hakarak soe liu ba publiku atu ita deskuti no hatur ita nia fundador nasaun RDTL iha fatin nebe ema hotu respeito no tane sira ho dignu.

Hanesan hau temi ona iha artigo ida nebe hau hakerek semana kotuk oinsa ita nia lideres historikus sira, hanesan Maun Xanana, Maun Taur, Maun Mari, Maun Lu Olo, Maun Horta, Maun Lere, Maun Falur, Maun Sabika, Maun Aluk nudar figures historikas atu ita hatur sira nudar Amana ba Nasaun nó sira lalika hari  Partidos Politiku ka kaer  Partidos Politikus.

Tempo to’o ona atu ita gerasaun foun tenki deskuti no hatur Aman ba Nasaun sira ne’e ho dignu. Hatur Aman ba Nasaun RDTL ne’e sai hanesan estabilizador ba estabilidade nasional. Signifika katak oportunidade nebe ita tenki fo no husik ba Aman ba Nasaun sira mak Bele konkore ba Presidente da Republika wainhira mandatu Presidente da Republika hotu, lalika fila tun fali ba kaer Partido Politiku, mas sim ESTADO tenki halo LEI KONSTITUSIONAL ida atu kria- estabelese ORGAUN AS ida hodi ita nia lideres Historikus sira ne’e tur ba. Sira sai nudar Aman ba Nasaun ka ho liafuan Indonesia dihan BAPAK BANGSA.  Karik Partido Politiku sira ukun la los sira iha Legalidade-Legitimidade nó nune’e iha OBRIGASAUN atu orienta ka rejolve problemas ne’ebe mosu.

Prosesu konstrusaun estado ida ne’e preciza ita hotu nia kontribuisaun liu hosi ita nia hanoin nebe activo, hanoin nebe akumulativo, hanoin nebe bele garante konsolidasaun UKUN, Unidade Nacional no garante estabilidade nacional.

Ikus liu, karik ita hotu konkorda, ita, liu husi meios nebé ita iha, hanesan organijasaun politikas, sociedade civil, seluk-seluk tan, bele diskuti plataforma de KONSENSUS NASIONAL hodi nuné aprejenta nudar petisaun ba Parlamentu Nasional atu estabelese Leis Reforçadas ka ita bolu mos Lei Konstitusional ( tamba iha forsa hanesan ho dispojisoens konstitusionais!) atu hari Konseilu dos Lideres Historikus – KLH nudar orgaun nebé ita nia Aman sira tur ba.

KLH sei iha kompetensias legais hanesan hau temi iha leten. Konsede ba KLH kompetensias konstitusionais iha supervijaun, orientasaun politika Estado, Rejolusaun de litigius de governasaun, seluk-seluk tan, independentemente Partido nebé maka manan.

Remata.