Hakerek
nain
TAMA LAKA AQUITA
“Problema sosial bo’ot iha ita nian Rain maka Desemprego nebe iha la’os ona
ema nebe la hatene hakerek no la hetene le, Maibe desemprego mesak ema hatene hakerek
no hatene le”.
Wainhira ita halo reflesaun didiak ba problema socio-ekonomiku
nebe agora dadaun ne’e nasaun hasoru, preciza hanoin ida nebe sistematika ho
disiplina iha ita nian hanoin hodi hatur politika estado nian nebe bele loke
espasu ba kria kondisaun sira nebe diak ema Timor-oan rasik. La iha problema ida mak ses
husi problema sira seluk. Relasaun husi problema sira ne’e hotu lori ita ba
hanoin nebe positivu hodi hadia kondisaun sira ne’e iha aspectu sosial-politiku
no ekonomia ou se la la’o ho hanoin diak sei lori ita ba hanoin nebe bele kria
konfusaun iha vida moris ita nian rasik no mos vida moris nasaun tomak nian.
Neduni ita nia intelegencia iha
servisu nian no vontade hanesan ema Timor-Oan nebe moris iha rai ida ne’e tenki
iha hanoin bo’ot no fuan bo’ot atu halo buat ruma tuir ejijincia nasaun nian.
Ita hotu lakoi hare lideransa nasaun ida ne’e nia mak tama iha lasu husi lalaok
partidaria ka sektoral, wainhira la ses husi lalaok ida ne’e maka laos ona atu
buka solusaun hodi resolve problema nebe nasaun hasoru, maibe kuda hela lalaok
a’at nebe iha loron ikus bele reventa hanesan bomba nebe reventa ho esplusaun
nebe maka’as tebes hodi afeta ba instabilidade politka no siguransa rai laran.
Iha opiniaun publiku ida ne’e, ita
koalia kona ba kondisauan moris nebe estabel iha sociadade ida nian laran,
fator ida nebe importante tebes atu dudu vida moris ema Timor-Oan hotu-hotu
nian moris la’o ba oin maka oinsa estado hatur sistema politiku no ekonomiku
ida nebe diak, forte no iha sustentabilidade liu hosi explorasaun hasoru
kondisaun saida deit mak iha atu nune bele kria kampu de trabalho ba ema
Timor-Oan hotu-hotu.
Kriasaun kampu de trabalho ka fatin servisu
nian barak-barak ho kondisaun nebe diak atu nune bele halakon kiak no dudu
prosesu ne’e iha vida moris nebe hanesan liu husi programa oinsa reforsa liu
tan recursu umanu nian iha sociadade nebe sei kiak iha hanoin iha setor formal
no informal.
Hari’i industria nasional nebe forte bazea
recurs umanu nebe ho kualidade no iha kbi’it inovasaun iha aspetu hotu-hotu,
hanesan hasae kbi’it atu kompreende kona ba industrializasaun ho teknologia
modernu atu nune bele hamrik hanesan nasaun nebe indenpendentemente. Atu to’o
iha kresimento ekonomi nebe ho valor bo’ot hodi bele konkretiza desenvolvimento
no halo intregasaun entre setor no desenvolvimento bazea ba area potensias sira
nebe iha no area nebe sociadade barak mak moris iha neba.
Limitasaun ba lalaok espekulasaun,
monopolizasaun no krimi ekonomiku nebe
mak halo husi autoridade fundus nian no fontes ekonomiku seluk para garante
krisaun equilibru ba ema negosiante sira hodi atinji igualidade ekonomiku.
Desenvolvimentu ekonomiku nebe tau importansia ba kresimentu ida a’as hodi bele
hetan avansu ida nebe signifikante, nune mos husik hela problema fundamental
nebe mak tenki hetan solusaun.
Desenvolvimentu ekonomiku nebe la’o ba dala
uluk, iha parte ida konsegue hasae kresimentu ekonomiku “per kapita” no hadia
kualidade moris ema nian liu hosi subsidio fundus petroliu nebe aloka ba
sobrevivencia sira ka veteranos sira, alem de ida ne’e mos liu husi politika
nebe Governu AMP nian bolu “pakote referendum”
konsegue aumenta tan no fo’o
maka’as ba grupo veteranos barak no empresarios barak hodi desenvolve
sira nia negosio.
Kondisaun moris ita nian sociadade iha momentu ida ne’e
tau esperansa tomak ba iha ita nian governante sira. Ho komposisaun estrutura V
governu ho total membro governu 55 no partisipasaun lideransa Partido FRETILIN
nian iha area Zona Exclusive Ekonomiku Desenvolmento Merkado Social, sociadade
tomak espera katak sei lori solusaun diak ida hodi bele resolve problema social
nebe mak povo Oe-cusse hasoru.
Resultado husi potensia riku soin nebe mak ita nian
nasaun iha (mina ho Gas), no receitas estado nebe tama maka’as bele garante
populasaun Timor-Leste nebe mak foin 1 miliaun ital ne’e nian moris. Riku soin
hira ne’e bele lori moris diak no moris hakmatek ba povo tomak ita preciza mak
hatur sistema politika no sistema ekonomiku ida nebe sustentabel, oinsa orienta
povo hodi moris organizado.
Ita hotu senti triste wainhira hare injustice social no
ekonomiku nebe mosu iha povo hotu-hotu nia vida moris loron-loron. Sociadade
moris desorganizado iha vida moris elite politiku sira nia vida moris
ekonomikamente organizado tebes to’o haluha katak poder politika nebe iha mai
husi povu liu eleisaun geral ida. Buat sira ne’e hotu akontece mai husi fukun
ka fator rua;
1. Tamba
ita la consegue hatur sistema politika no ekonomiku ida nebe fo’o orientasaun hanorin ema atu hatene
organisa a’an hodi produz, atu nune ema hotu bele iha oportunidade atu
hodi produz,
2.
Lideransa
politiku barak liu nebe simu kargu politiku mak la konsegue explora didiak
areas potensial nebe iha hodi bele produs ekonomia povu nian hodi bele hamate
mentalidade dependensi ekonomiku.
Ida ne’e hatudu katak pensamento nebe mai hosi Maun Bo’ot
Kay Rala Xanana Gusmao Politiku sira nebe hetan konfiansa husi husi Maun Bo’ot la
konsegue hetan intrepeta ho diak. Tamba ne’e hanesan ita assiste rasik ho matan
katak exekutasaun oracmento nakonu ho dividas iha periode Governasaun AMP.
Saida mak akontece politika nebe sai hosi lideransa politiku sira nebe hetan
konfiansa kargu la’os ona ba interese nasional nebe adere ba ema kiak no mukit
sira maibe ba liu interese ba grupo no
partidaria.
Tan ne’e mak preciza hamoris konsiensia povo nian kona ba
oinsa hatur sistema politiku ideolgiku no sistema ekonomia popular atu nune
povo bele compreende katak iha vida moris preciza luta, luta atu oinsa bele
hadia kondisaun moris. Hanesan Presidente da Republika Taur Matan Ruak, hateten
iha diskursu iha tempo kampanye presidencial katak; “la iha buat ida defisil liu iha mundu wainhira ita hakarak to’o iha
neba, mas preciza mak ita tenki servisu
maka’as”. Liafuan murak ida ne’e, atu lori ita hodi kompreende katak; nudar
cidadaun nebe moris iha nasaun ida ne’e preciza fo’o hanoin hamutuk hodi kria
kondisaun atu ema hotu-hotu bele servisu no fo’o konstribuisaun ba nasaun ida
ne’e liu hosi oportunidade nebe hanesan. Liu-liu politiku sira nebe simu
confiansa husi Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmao.
Hakerek nain hakarak hateten deit katak; hanesan ema
politiku ida wainhira atu elabora pensamento ida nia baze maka kondisaun
objectivas nebe hanesan; Saida mak ita hare, iha buat barak mak iha
ita nian oin, oinsa ita atu halo, saida mak ita hare ne’e sai hanesan hanoin
ida hodi ita bele desenvolvi didiak sai iha konseitu politika ida hodi loke
espasu ba cidadaun hotu-hotu bele produz iha Setor Agrikula ho Koperativa Por
exemplo iha area Agrikultura, Pescas, Pecuari no seluk-seluk tan.
Iha tempo luta ba ukun rasik ema hotu-hotu iha dever fo’o konstribuisaun ba procesu luta nian iha
tempo ukun rasik preciza hatur sistema politiku ida oinsa orienta ema hotu bele
servisu maka’as atu nune bele hatene
sira nian dever hanesan cidadaun, atu nune wainhira reklama kona ba direito
pensaun sobreviviensia maibe iha parte seluk mos kontinua hala’o sira nia dever
hodi fo’o konstribuisaun ba estado ida ne’e. Ba ida ne’e mak politiku sira nebe
tur iha governu tenki fera ulun maka’as oinsa hatur politika hodi kria
kondisaun no oportunidade ba ema hotu-hotu hodi hala’o vida moris hanesan. Ida
ne’e mak ita hateten katak Politiku sira mak hanesan xavi hodi loke dalan ba
povo nia moris diak. Loke dalan no espasu hodi reduz desempregu, loke dalan
hodi kombate kiak liu hosi produsaun ekonomiku signifika katak nesecidade moris
ema nian mak tenki tau preoridades, lei nebe orgaun soberania produz tenki benefisia ema hotu-hotu, no tau a’as
harmonisasaun iha vida moris cidadaun nian no hanorin ema hala’o vida moris
nebe nakonu ho espirito solidaridade.
Injustice social politika no ekonomia nebe akontese iha
klase social hatudu momos ba ita hotu katak sistema politika no ekonomia fahe
tiha sociadade ida ne’e klase tolu; klase ida mak elite politiku sira, rua; mak
maluk sira nebe besik liu ba governante sira no tolu mak klase nebe iha okos
liu povu kbi’it laek no mukit sira. Tan deit hakarak moris ho fasil atu hetan
osan klase tolu ne’e hadau malu liu moris iha cidade, maske kompetisaun maka’as
iha cidade, maibe ida ne’e mak realidade situasaun sirkulasaun ekonomia iha ita
nian rai laran. Saida mak akontece migrasaun populasaun husi suco mai cidade,
agrikultor barak mak husik hela to’os ho natar hodi mai hotu iha capital Dili
no Distritu nebe mak iha sirkulasaun ekonomia la’o diak.
Intelektuais ho Politika
Desentralizasaun no poder politiku
Mosu ona iha ita nia oin procesu foun ida nebe tuir
mandato Lei Inan iha ita nia Konstituisaun RDTL kona ba konstrusaun estado ba
oin. Konseitu politiku ba dalan desenvolvimento nian liu husi desentralizasaun politika e poder local,
politika ida nebe oinsa atu hamosu ka fo’o poder politiku balun ba iha Camara
Municipio ida-idak hodi bele desenvolvi rasik area balun ke bele fo’o benefisia
direitamente ba povo iha Munisipio ida-idak.
Konseitu politika ida ne’e preciza “politika transitoria”
ka “Kebijakan Politika transisi” ida nebe bele dudu procesu preparasaun
Distritu sira nebe maka tama kriteira sai ona perioridade hodi hakat Eleisaun Camara
Munisipio. Preparasaun ida ne’e la’os mai deit husi Ministeiro Administrasaun
Estatal ho Secretario de Estado Desenvolvimento Poder Lokal. Maibe, hanesan
hakerek nain temi iha leten “Politika Transitoria” katak; preciza “kordenasaun
intra-ministerial” ida diak hodi hatur politika ida hamutuk tuir areas
produtividades nebe mak preoridades hanesan iha Sector Public, Sector Privadu
no sector Agricola/koperativa. Atu nune bele reduz dependencia governasaun
local nebe prepara a’an sai Munisipi ba
governasaun nasional. Liu-liu reduz
dependencia povo iha munisipio refere ba nasional; signifika katak; liu
husi “Politika Transitioria” ka “Kebijakan Politik Transisi” nebe mak decide
iha “kordenasaun intra-ministerial” nian ba perioridades sira nebe mak decide
hamutuk iha periode 2013 to’o 2014 bele
ajuda dudu procesu “Desentralizasaun Politik no Poder Lokal” hodi bele realiza
iha 2015 tuir planu nebe iha.
Hanesan ita hotu hatene no acompanha oinsa Premeiro
Ministro sempre repete fila-fila iha soromutu-ba soromutu katak importante liu
mak oinsa ita nia preparasaun atu nune bele realiza Politika Desentralizasaun
no Poder Lokal iha 2015.
Desentralizasaun Politika no Poder local la’os
tranferensia Diresaun-Diresaun sira nebe iha ministeiro ida-idak ba munisipio
tuir ita nia hare katak diresaun ne’e labele iha governu nasional neduni tenki
desentraliza tiha ba Munisipio. Questaun ida ne’e questaun politika, tamba
questaun ne’e questaun politika preciza define politika ida hamutuk liu husi
kordenasaun Intra-Ministerial ida dia hodi ajuda dudu procesu Desentralizasaun
Politika e Poder lokal ne’e ba oin. Se Ministeiro
sira ka Ministeiro nain 17 ne’e mak hanoin hanesan ne’e, hakereka nain hanoin
Intervensaun Premeiro Ministro nian iha Centro Convensaun Dili wainhira hatan
ba Miniteiro sira nebe hato’o sira nian Intervensaun Politika iha CCD Dili ne’e
reposta ida nebe “tepat” atau “Sangat Tepat”. Iha nebe Premeiro
Ministro hatan katak; Los duni Ministro sira nia Intervensaun Politik sira ne’e
katak; “Ita atu Desentraliza hotu Korupsaun husi Nasional ba local”.
Maibe intrepetasaun durante ne’e mosu iha intelektual
sira hanoin hanesan hatudu mai ita hotu hare katak; mosu Assosisaun intelektual
distritais barak hanesan ita hotu rona no hatene (Manatuto anan, Baucau oan
sira, Viqueque oan no seluk-seluk tan) kontradis tebes ho sistema politika
multipartidarismu katak; atu ba kaer poder politika ne’e liu husi eleisaun
Kamara Municipio ne’e mai husi partido politika sira mak kandidatu Presidenti
Kamara Municipio la’os mai deit husi “perkumpulan
sarjana” sira. Sistema politiku governasaun nia nebe ita adopta
multipartidarismu ida ne’e obriga intelektual sira tenki hili dalan rua; hatama aplikasaun ba iha Funsaun Publik sai
funsionario public ou hili tama
partido ida atu nune bele compete iha kareira politika ba ukun kamara
Municipio.
Hanoin diak liu mak tenki tuir sistema multipartidarismu
ne’e, inteletual ka “perkumpulan sarjana” se wainhira hanoin hakarak desenvolvi
kareira politiku tenki junta hamutuk sira hanoin politika sira nebe diak iha
partido sira nebe mak iha konseito politiku bele koresponde ka hanesan ho
Intelektuais sira nian hanoin, tamba atu partisipa iha eleisaun Presidente
Kamara Municipio ho Assembelheia Munisipio ne’e Partido Politiku sira mak sei
partisipa iha eleisaun, se wainhira intelektuais sira iha hanoin atu ba kaer
poder politiku iha Municipio ida mak tenki hili dalan rua nebe hakerek nain
cita iha leten.
Tamba husi Eleisaun Assembelheia Munisipio ne’e mak mosu
Lideransa Politika ho hanoin ruma ka konseitu foun ruma kona ba desenvolvimento
ekonomia nasaun iha politika desentralizasaun nian nebe bele koresponde ho
Planu Estrategiku Desenvolvimento Nasional nebe ita nian lideransa politiku
bo’ot “Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmao” trasa tiha ona ba 30 anos mai. Tan
ne’e mak lideransa politiku se deit ka sira nebe deit mak eleitu iha Munisipio
ida tenki hatene no compreende didiak PEDN ho nia prioridades nebe mak iha
planu estrategiku ne’e.
Desenvolvimento ekonomia rai laran nebe nakonu ho
dominasaun ema estrangeiro ne’e sai preokupasaun bo’ot ba ita hotu. Tamba sa
mak tenki sai hanesan ne’e? Dala ruma ita tur hanoin halo didiak katak; ne’e
procesu foun ida nebe bolu Konstrusaun Estado ba dalan Ukun Rasik A’an nian. Procesu ida ne’e mos bele lori dalan wainhira
atu to’o ba Ukun Rasik A’an lolos
nian no dalan ikus mak hakerek ona iha ita nia “Hino Nasional” iha fraze
ida ikus liu.
Atu desenvolvimento ekonomia povo nian la’o ho diak,
wainhira politiku sira hatur politika Estado nian tuir prioridade nebe mak bele
fo’o benefisio liu ba povo. Politika Estado nian mai husi nebe? Politika Estado
nian mai husi Politika Governu nian, Politika Governu nian mai husi Lideransa
politiku sira. Tamba ne’e hakerek nain hateten katak; Politiku sira mak hanesan
xavi hodi loke dalan ka espasu ba ema Timor tomak hodi hetan oportunidade
hanesan. Atu bele iha oportunidade hanesan mak governante sira nebe eleitu hosi
povo preciza iha kordenasaun intra-ministerial ida diak hodi bele estabelece politika
ida hamutuk sai hanesan Politika Estado nian hodi liberta povo husi kiak ba
riku, husi beik ba matenek, husi nakukun ba naroman.
Mosu hanoin foun ka konseitu politika desenvolvimento
ekonomia povo nian, tuir politiku balun ka matenek balun katak; atu bele iha
desenvolvimento ida diak ka sustentabel hodi fo’o benefisio nebe diak ba povo
maka Investor bo’ot mai husi liur.
Matenek balun fali mak iha hanoin
sai elite politiku la’o ho hanoin ida
katak ho fundus nebe iha no Lei nebe fo
dalan tomak ba “full Benefit” ba
deputado no Secretario Estado ka Ministro diak liu tama partido bo’ot nebe iha,
ka enkosta figura bo’ot nebe iha hodi
hetan posisaun atu nune iha loron ikus bele hetan benefisio bo’ot tuir lei.
Maibe iha matenek balun mos iha hanoin diak liu fali katak; liu husi fundus
petrolio (mina ho gas) nebe iha tau liu prioridade ba setor infraestrutura
hanesan edukasaun, saude no agrikultura hanesan xavi hodi liberta ema
Timor-Leste husi beik ba matenek nebe iha kualidade diak, hanesan xavi hodi
liberta ema Timor-Leste husi moras a’at hodi bele hetan isin diak no forte bele
servisu maka’as no mos hanesan xavi hodi hanorin ema Timor-Leste bele produz
rasik ai-han hodi la bele moris iha dependencia nian laran. Tamba nasaun
preciza rekursu umanu nebe iha kualidade no iha idealismu nebe los hodi bele
haburas konciensia povo nian iha desenvolvimento nasaun Timor-Leste.
Oinsa atu realiza konseitu politiku sira ne’e? Ba
dalauluk ita preciza iha mudanca ida signifikante iha Lei Inan balun, sai
hanesan fator determinante hodi bele konkretiza objetivu nebe ita hakarak.
Mudansa fundamental ida ne’e tenki halo iha:
1.
Lei
Fundus Petrolifio,
2.
Lei
Rai nian,
3.
Kodico
elaboral ka Lei Trabalhadores nian ho
4.
Lei
Investimento nian
5.
Financiamentu
Publiku.
Mudansa iha Lei 5(lima) ne’e mak sei bele fo’o kbi’it ba
Governasaun hosi Partido Politiku nebe deit maka manan ho Konseitu Politiku
nebe los sei muda ba Ukun Rasik A’an ida ne’e sai los.
1. Lei
Fundus Petrolifio, tamba sa mak
Timor-Leste tenki labele foti osan nebe mai husi Timor-Leste nia riku soin
rasik liu husi 3%?
2. Lei
kona ba Rai nian, tamba sa mak
tenki adopta no rekonyesi fila-fali Lei
Kolonialista nian iha Timor-Leste nebe Ukun
Rasik A’an ona? Nusa la halo definisaun ba buat rua deit; Rai nebe Estado nian hela ba
Estado, Rai nebe Povo nian mak mai husi Bei-ala kedas tenki sai hanesan Asset
ida nebe iha valor ekonomiku.
3. Kodico
elaboral ka Lei Trabalhadores nian ho tamba sa maka labele muda iha “principio fundamental” lei
Trabalhador nian katak; Estado Garante Trabalhadores Rai nain ka Timor-Oan sira
iha “Saham” iha investimento saida mak Estado halo ka mai husi nebe deit ka
nasaun estrangeiro nebe deit katak; “Se deit maka hakarak halo Investimentu iha
Nasaun Ukun Rasik A’an ida ne’e tenki garante “Saham Bersama ho Estado ida
ne’e”. Signifika Estado representa ema servisu nain ka trabalhador sira liu
koperativa. (Hare artigo 50 Konstituisaun RDTL alinea 5 ne’e loke dalan ba estado
hodi setor kooperativa ba oin).
Iha ita nia situasaun sosio-politiku no sosio-ekonomiku ita bele hateten
katak ita sei dauk bele hatur
politika ida hodi estabele salario "per
jam kerja" ba kompanhia privadu sira.
katak;
“Oras ida trabalhadores ida manan $2.50, oras 8 nia
laran $20 iha loron ida, iha semana ida nia laran servisu loron 5 trabalhador
ida hetan $80, loron servisu hamutuk loron
20 iha fulan nia laran trabalhadores sira bele hetan $320, la konta oras extra Sabado ho Domingu iha nebe sei iha 16
ora de servisu nian.
4. Lei
Investimento, preciza muda lei
investimento nebe regula aspetu ekonomiku,
5. Financiamentu
Publiku, ita koalia
kona ba riku soin nebe Estado RDTL iha bele estabele salario "per jam kerja" ba
funcionario publiku, basa uniku Estado mak fundos boot. Agora oinsa ita atu
hatur nia mekanismu atu governu bele kontrola servidor estado sira, atu nune
bele servi estado ida ho fuan ho laran? Preciza duni muda politika Financiamentu Publiku, Mudansa iha Politika
financiamento publiku bele garante sirkulasaun ekonomi iha rai laran wainhira
politiku nain sira nebe kaer ukun hatur politika ida nebe respeito servidor
estado hosi oras servisu nian ho salario minimum $5 dolar por ora/per jam kerja,
estado respeita servidor estado liu husi oras ida servisu nian, maibe wainhira
servidor estado ida tama servisu tarde oras ida, automatikamente estado la selu
oras ida nebe. Mekanismu kontrolo; Manual ho
electronic. Clock in 08.00. Clock out Lunchtime 12.00. Clock in afternoon
14.00. and Clock out Finish work time 17.30.
Maske ita adopta ona ka hatur ona politika estado nian
tama iha sistema ekonomiku merkado livre, neduni mudansa fundamental sira nebe ita atu hatur
iha kontextu politika estado nian iha rai laran mos tenki tuir nafatin kadalak
suli mutu ekonomia merkado livre nian nebe ita nian Premeiro Governu
Konstitusional nebe asina tiha ona Konvesaun Internasional kona ba Merkado
Livre. Tamba ne’e mak preciza haka’as a’an maka’as hodi bele hatur politika ida
nebe promove no dudu ita nia setor privadu no setor kooperativa agrikula hodi
bele produz atu nune bele atende rasik necesidade rai laran no bele exporta sai
produtu sira nebe rai seluk la iha maibe ita iha. Iha ne’e mak ita koalia ita
bele halo kompetesaun ho investor estrangeiro sira.
Ba ida ne’e ita preciza politika estado nian ida nebe
kordenado interliga ministeiro sira nebe mak kompetente. Tamba Politika nebe Premeiro
Governu nebe lidera husi Marie Alktiri hatur ita Estado tama iha Sistema
Ekonomia iha Merkado Livre, iha parte ida bele dihan positive tamba bele dudu
lalais procesu ida nebe dihan “pertumbuhan
ekonomi” liu husi Receitas Estado
maibe iha parte seluk ita bele dihan negative tamba la tetu ho diak impactu
nebe povo ki’ik kbi’it laek hasoru iha vida moris loron-loron inflasaun
ekonomiku nebe sae a’as no ita nia governu rasik labele kontrola.
Ita nian governu uza kurse moneter para atu kontrola
presu produtu local, maibe ita nia governu rasik labele kontrola sasan
importasaun sira nebe mai husi rai liur. Se kondisaun hanesan maka la’o ba oin
nafatin mak sei la iha mudansa ida signifikante iha sistema politika no
ekonomia povo nian.
Hosi politika premeiro governu nian nebe lori RDTL tama
iha Merkado Livre ne’e ita bele hateten katak fo’o impaktu bo’ot ba ema
Timor-Leste atu halo kompetesaun. Wainhira ita la pronto maka
politika ida ne’e sei lori povo rai doben ida ne’e sai “teralienasi” husi nia nasaun rasik no lori ema Timor-Leste ba iha
kondisaun moris ida nebe ema riku ba beik no ema nebe kiak kiak ba bebeik,
tamba ema estrangeiro mai ho capital bo’ot mai ho objektivu ida atu domina
merkadu hahu husi negosia ki’it to’o negosio bo’ot iha Timor-Leste.
Tan
deit la iha preparasaun ida nebe diak, ekonomikamente ita lakon wainhira ita
hakarak halo kompetesaun iha negosia merkadu nian tamba ita la iha modal para
halo investimentu. Ho sistema administrasaun nebe fraku ema sira nebe mai ho
kapital bo’ot bele influencia iha politiku wainhira debate orcamentu estado ka
decisaun politika ruma ho objektivu atu manan sira nian interese ba akumulasaun
capital nebe mai hosi orcamento estado.
Ita
nia nasaun, ita nia estado preciza mudansa, mudansa nebe mak bele muda sistema
politika no ekonomiku iha rai laran ho hanoin ida katak preciza ratifika
fila-fali politika estado nian nebe, ekonomikamente la fo’o benefisio ba povo.
Preciza hatur sistema politika ho sistema ekonomiku ida nebe adekuadu ka
sistema ekonomiku popular hodi nune bele lori bem estar ka moris diak ba povo
ida ne’e.
Alem
de politika estado nian kona ba Merkadu Livre, politika estado nian nebe atu
lori Timor-Leste tama ASEAN mos preciza tetu ho didiak iha tempo badak hodi
hare kondisaun real nebe agora dadaun ita nian nasaun foin maka tenta atu hadia
ba oin. Sera que ita nasaun nia preparasaun ne’e bele ona ka lae? Iha questaun
politika estado nian ida ne’e, karik ita hare sedu liu atu ita lori ita nian
nasaun tama ba ASEAN.
Maske ita tenta hakarak tama iha ASEAN ne’e dalan sempre
nakloke, maibe diak liu governu tau liu perioridade ba oinsa hadia uluk
kondisaun moris povo nian, tamba ita nian nasaun iha fase ida nebe oinsa atu
desenvolvi ekonomia povo nian. E nune mos preparasaun recursu umanu barak liu
tan atu nune wainhira tempo ita decide katak ita nian nasaun pronto atu tama
ASEAN tamba Ekonomikamente ita preparadu ona e kondisaun moris povo nian no
infraestrutura mos bele ona lori Timor-Leste tama ASEAN.
Hakerek nain hanoin politika estado nian atu lori
Timor-Leste tama ASEAN ne’e preciza iha estudus ida klean no konsultasaun ida
ho komponentes hotu-hotu liu-liu Asosiasaun Profisionais sira hanesan;
Asosiasaun Mediku, Asosiasaun Advogado sira no empresario CCI, CNT no
seluk-seluk tan. Atu nune bele rona hotu kedas hosi komponentes sira ne’e. Sera
que Timor-Leste prontu ona ka seidauk?
Pilares 3(tolu) nebe defini
Ekonomia Timor-Leste nian.
Sistema Ekonomia Timor-Leste hatur iha Pilares 3(Tolu);
Setor Publiku, Setor Privadu ho Setor Agrikultura ka Kooperativa. “Setor 3(tolu) ne’e mak sai hanesan fator
determinante no iha potensialidade bo’ot hodi bele loke espasu hodi kria kampu
de trabalhu ba gerasaun foin sae sira nebe maka oras sai desempregu hela. Ita
nia povo sei senti Ukun Rasik A’an ida nebe los wainhira necesidade vida moris
loron-loron la hetan diskriminasaun ekonomiku”.
Populasaun Timor-Leste tinan tinan aumenta ba bebeik, ida
ne’e tenki loke ita hotu nia neon ho laran, loke ita nia matan no fanu ita nia
konsiencia no fanu konsiensia povo nian katak; iha kondisaun moris ida nebe
real ne’e nakonu ho desemprego. Desemprego nebe aumenta tinan ba tinan iha 12
anus nian laran ne’e sei lori ita nian Estado ida ne’e hasoru Problema
Sosial bo’ot. Tamba; “desemprego
nebe iha la’os ona ema nebe la hatene hakerek no la hetene le, Maibe desemprego
mesak ema hatene hakerek no hatene le”. Situasaun ida ne’e sei lori
Timor-Leste tama iha kondisaun ida nebe hanesan “Bomba Relogio” ke loron ida
bele nakfera mesak deit.
Lideransa Politiku sira mak kaer ukun neon tenki nakloke,
loke matan hare situasaun real nebe nasaun hasoru. Ita nian nasaun hasoru
problema bo’ot ida nebe preciza ita hotu nia konstribuisaun maxima problema ida
ne’e mak problema mentalidade. Atu hetan solusaun ida hodi bele fera rahun
mentalidade ida ne’e preciza politika estado nian ida nebe koresponde ho
situasaun real nebe iha. Ita nian sociadade preciza politika estado nian nebe
bele muda vida moris dependensia ba moris ida nebe bele produz no iha dever
hodi fo’o konstribuisaun ba estado liu husi sira nia produtividades. Atu nune
sociadade tomak bele hatene katak ukun rasik
a’an ne’e signifika tenki servisu maka’as. Atu sociadade tomak bele servisu
maka’as, politika estado nian mak tenki loke espasu luan ba ema Timor-Leste
tomak bele hetan servisu.
Atu bele halakon mentalidade “ketergantungan” ka “dependente” povo nian ba governu, dever
lideransa partido politiku nia mos atu organiza no orienta povo tomak hodi bele
halakon dependensia liu husi edukasaun noon formal nebe lideransa partido
politiku sira halao iha aspectu sosio-politiku, sosio-ekonomiku. Wainhira iha
lideransa partido politiku barak mak orienta povo atu hatene politika no hatene
oinsa organiza a’an hodi desenvolvi ekonomia rasik liu husi koperativa ruma ida
ne’e signifika katak; lideransa politiku ida ne’e muda ema lubung oan ida nian
moris hosi dependente ekonomia ba indenpendente ekonomikamente. Iha ne’e mak
ita bele hateten katak; wainhira povo tomak hatene organiza a’an povo hatene
saida mak Libertasaun do povo.
Importante tebes wainhira quadro politiku ida iha
compreensaun katak; partido politiku hanesan mos instrumento politiku
desenvolvimentu ida nebe bele fo’o konstribuisaun ba estado nia politika
desenvolvimento. Signifika katak aktivitas partido politiku la’os sinco em
sinco anus, maibe partido politiku tenki servisu pro-activu durante sinco anus
depois de eleisaun.
Iha ne’e ita loke espasu foun ida ba povo hodi hatene
konseitu politiku ideologis katak partido politiku moris hodi desenvolve no
hamoris konsiencia povo nian hosi dalan ida mos bele hamoris produtividade
ekonomia povo nian. Tan ne’e, ho konseitu desenvolvimentu ekonomiku iha nia
dalan tuir konseitu politiku ideologis ida nebe los bele liberta povo tomak
husi mentalidade dependensia ba dalan ukun rasik a’an nebe los. Tamba sa mak
tenki koalia maka’as iha partido politiku? Tamba, poder nebe lideransa
politiku ida hetan ne’e mai husi povo
la’os mai husi individu ida ka grupu ida.
Ho kondisaun real nebe ita hasoru dadaun ne’e tanto iha
vida moris povo nian no mos iha governasaun nia laran preciza iha mudansa. Povo
sei senti iha mudansa iha vida moris loron-loron wainhira politiku sira nebe
kaer ho aten barani hatur politiku estado nian nebe bele loke espasu luan ba
ema hotu-hotu. Atu iha mudansa minimal iha konyesimentu kona ba saida mak atu
muda, tamba sa tenki muda? Kondisaun saida deit mak atu muda? Realidade to’o
iha nebe ona kondisaun siran nebe atu muda? Preciza tempo badak ka naruk atu
halo mudansa? No importante liu mak iha forsa atu muda ka lae?
Kona ba perguntas sira iha leten ne’e, la’os deit
questaun implementativu, maibe problema konyesimentu ideologiku rasik husi husi
lideransa politiku sira. Liu-liu husi lideransa politiku nebe asumi kargu
Ministro ka Secretario Estado. Dala ruma mos bele intrepeta sala. Tamba hanoin
katak wainhira koalia liafuan ideologia ne’e esquerda ona. Ideologia ne’e
“pandangan politik” hanesan hakerek nain cita iha leten katak; Saida
mak ita hare, iha buat barak mak iha ita nian oin, oinsa ita atu halo, saida
mak ita hare ne’e sai hanesan hanoin ida hodi ita bele desenvolvi didiak sai
iha konseitu politika ida hodi loke espasu ba cidadaun hotu-hotu bele produz
iha Setor Agrikula ho Koperativa Por exemplo iha area Agrikultura, Pescas,
Pecuari no seluk-seluk tan. ida ne’e sai hanesan referensia ida hodi
elabora sai visaun politiku nebe iha hodi desenvolvi konseitu politiku
ideologiku ida nebe adaptable ba ita nia nasaun. Buat hotu-hotu la’o la tuir
nia dalan tamba ita la la’o ho visaun politiku ideologiku ida los. Ita hanesan
lideransa politiku partido la bele hare “ideologia” la iha folin.
Mudansa fundamental nebe ita preciza maka mudansa nebe
la’o hasoru influensia globalizasaun, Banku Mundial, IMF ho WTO. Mudansa sira
ne’e bele akontece iha governasaun ida, wainhira ita nia lideransa politiku
forte. I iha ita nian nasaun ita iha lideransa politiku ida nebe forte.
Wainhira ita nebe besik ho Lideransa Politiku ne’e durante tinan ba tinan mak
ita la bele entende lideransa ne’e nia hakarak
tuir hanoin nebe nia iha ita la bele la’o ba oin ho sucessu.
Koalia kona ba “loke Espasu” ka “loke
Oportunidade” atu nune bele kria kampu de trabalhu ba ema Timor-Oan matenek
sira nebe oras ne’e dadaun sai desemprego, pilares 3 (tolu) ne’e maka hanesan
pra-kondisaun hodi bele loke espasu ka loke oportunidade liu husi;
Setor Publiku;
1. Atendementu kona ba asuntu trata dokumentus
ruma kona ba licensa Setor Privadu.
Wainhira iha kordenasaun Intra-Ministerial ida
nebe diak entre Ministeiro interliga ho procesu atu hetan licensa negosio tuir
area oin-oin. Ho kordenasaun intra ministerial hatur politika ida hodi Estabelece
Departamento ida ho Edifisio nebe ho nia natureza servisu hodi halo
atendementu ba questaun trata asuntus dokumentus sira negosio nian ka
certifikadu saida deit mak kona ba buka servisu nian, kona ba selu
elektriksidade, kona ba informasaun asuntu sociais nian hanesan trata subsidio pensaun
no Idouso nian no trata pensiunista funsionario publiku RDTL nian.
Funsionario tekniku administrativo mai husi
Ministeiro sira nebe hamutuk iha kordenasaun intra-ministerial neduni.
Funsionario sira seluk mai husi rekrutamento foun ba funsionario neba atu fo’o
assistensia hodi tulun administrasaun no servi ba publiku nebe mak iha asuntu
atu trata. Liu husi departamento ida ne’e Estado bele identifika kompanhia hira
mak atu moris tan ka loke loja ka loke hotel i nune mos publik bele hatene
kompanhia hira mak preciza ema servisu no loja ka hotel hira mak atu loke no
preciza ema atu servisu.
Husi estabelecimentu departamentu ida nebe mai
husi kordenasaun Intra-Ministerial ida ne’e reduz ona movimentasaun publiku
nian nebe fo’o impactu maka’as ba trafiku transitu nian, iha nebe publik tomak
hatene katak atu ba hasai dokumentus ruma kona ba negosio nian iha fatin ida
deit.
2.
Servisu
Sosial no Saude Gratuita
Husi kordenasaun Intra-Ministerial entre
Ministeiro Solidaridade Social, Edukasaun ho Saude no Obras Publik. Ministeiro
4(ha’at) hodi hare lei kona ba difiesienti. Obras Publik Hare infrstrutura
hanesan fatin uma iha bairo nia laran ho kondisaun diak ba ema Difisienti no
Idouso (70-anos ba leten) sira hodi hela, tratamentu ba sira hanesan ema moris
nebe sei iha i’is hodi moris. Husi hela fatin nebe Estado hari’i ba sira
(Difisienti 15 anos ba leten) no (Idouso
70 anos ba leten), Politika Estado nian ida ne’e, loke ona espasu ka loke tan oportunidade
hodi reduz desemprego nebe sae maka’as.
Iha sistema Saude la’o iha ita nian rain
kontradiz tebes ho artigo nebe mak hakerek iha ita nia konstituisaun RDTL, ita
hotu hatene katak; iha Konstituisaun RDTL hateten Saude ho Edukasaun GRATUITA.
Iha realidade dala ruma tamba pilares 3(tolu) hateten mos Setor Privadu, maibe
la “Pertegas” iha fraze ida katak; Setor Privadu sei limite ba Edukasaun
ho Saude.
Konsekuensi, mak ohin loron ita hare Idousu
ho Defisiente barak mak ba halo tratamentu iha Hospital Nasional Guido
Valadares tenki hetan “Rujukan” ba hola “Ai-moruk” iha Apotik nebe
Doutor hatudu. Ai-moruk nebe fa’an iha Apotik sira mos nia folin halo idousu ho
Defiesinti sira i’is hotu atu kotuk.
3.
Edukasaun
Hatur Sistema Edukasaun nebe Orientado
Iha periodu tolu nia laran nebe halo 13 anus ita hare
katak Universidade barak iha ita nian rain mak orientadu tuir planu konstrusaun
estado iha aspectu desenvolvimento nian oinsa produz rekursu umanu tuir
prioridade nebe hatur ona iha planu estrategiku nebe iha. Kada tinan ita rona
universidade iha rai laran mos produz “sarjana S1” barak mak mai hosi Ciencia
Direitu no Relasaun Internasional no sosial politiku maibe ita la rona UNTL, UNPAZ ka UNDIL produz
tan Engeneria Agrikultura ka Engeneria tekniku konstrusaun nian ho Ekonomia
atus ba atus iha ita nia rain.
Situasaun ida ne’e preciza sistema politika edukasaun ida
orientado tuir procesu konstrusaun estado nebe la’o dadaun ho nia prioridades
mak hakerek iha Planu Estrategiku nia laran. Tamba sociadade ida ne’e preciza
tebes sistema ida nebe bele lori sira tuir processu desenvolvimentu. Se sistema
politika edukasaun ho sistema ekonomia estado ida ne’e nian mak hatur lalos sei
fo’o impaktu ladiak ba vida nasaun tomak, i realidade mak hanesan ida hare iha
ita vida moris loron-loron, labarik feto minoridade ho 13- 17 anos hatene ona
halo vida moris liu husi dalan saida deit, questaun ida ne’e, preciza
kordenasaun intra-ministerial ida diak hanesan hakerek nain cita ona iha leten.
Wainhira koalia
protesaun ba labarik no labarik Feto sira minoridade hanesan hakerek iha lei
inan Konstituisaun RDTL, tuir lolos futuru nasaun nian sira tenki moris ho
“full Benefit” estado tenki tau atensaun maka’as ba inan sira mak isin rua
durante fulan 9 nia laran, to’o wainhira inan sira tur ahi. Estado tenki tau
atensaun maka’as ba labarik sira hahu husi foin moris 0(zero) meses to’o
17(dizasete)anos 0-17 liu husi oinsa haforsa liu tan Politika Estado nian kona ba Valorizasaun Cidadaun nebe koalia kona ba Bolsu da Mae. Formasaun Umanu bele la’o ho diak wainhira necesidade basiku uma laran familia
ida nian hetan benefisio ida diak husi intervensaun politika estado nian nebe
ekonomiku benefisia direitamente ba familia ida nian moris loron-loron.
Alem de halo kordenasaun Intra-ministerial oinsa sistema
eduksaun ne’e bele motivu estudante sira bele iha etos le maka’as atu nune bele
konyesimento luan; wainhira o le livro barak o iha konyesimentu barak liu tan,
tamba evolusaun mundo nian la’o ba oin cientista barak mosu descobre buat
oi-oin que obriga ita atu buka hatene. Tamba ne’e, preciza estabelece;
Libraria Nasional iha distrito hotu-hotu sai mos hanesan meus ida hodi loke
espasu kampu trablhu hodi reduz desempregu iha rai laran.
Kondisaun ida nebe bele loke kampu trabalhu, agora oinsa mak
hatur politika ida hodi estabelece Libraria
Nasional iha Capital Dili no iha Distritu sira nebe mak governu hare katak
bele ona estabelece. Kondisaun ida fo’o
acessu ba estudante Universidade ho Ensinu Suprior sira bele hetan refernsia
husi livro nebe mak iha husi Estado no mos husi fatin seluk ka ajudus. Alem
bele hetan referensia mos bele hasae etos le nian ba estudante sira. Husi
estabelecimentu Libraria Nasional ne’e
governu kria ona kampu trabalhu ba Timor-Oan nebe mak Desempregu nebe hatene
hakerek no hatene le.
4.
Comercio e
Meu Ambienti
Koalia kona Lixo ne’e iha kategoria oin hira
kedas, Surat tahan, Plastiku hosi Aqua ho Plastiku tau sasan nian no Kalen
a’at. Lixo selu mak oli foer no Lixo Sintina nian no hahan restu husi
restorante sira, ohin loron ita hare cidade Dili nakonu ho Lixo, preciza
kordenasaun Intra-Ministerial ida hodi tau atensaun maka’as kona ba questaun
ida ne’e.
Sekarik iha kordenasaun ida diak mak bele iha
hanoin ida oinsa desenvolvi hamutuk hanoin ida kona ba Lixo nebe oras ne’e
nakonu iha iha Dili laran, hodi bele enkoraja setor privadu atu bele investe
iha area produsaun ruma kona ba Lixo sira ne’e. por exemplo; kordenasaun entre
Ministeiro Comercio Industria e Ambienti, Ministeiro Turismu no Ministeiro
ESTATAL atu nune bele hatur politika ida hamutuk hodi nune bele dudu setor
privadu la’os deit buka tender iha Governu maibe oinsa atu Investe iha area
sira ne’e. Husi politika estado nian nebe mai husi kordenasaun Ministerial ida
ne’e, Estado hamutuk ho setor privadu bele halo investimentu.
5. Turismo
Potensia bo’ot seluk nebe ita nia governu halo hela
esforsu maka’as hodi desenvolvi mak setor turismu, ita nian rain iha istoria
naruk kona ba kolonialista, istoria rua
nebe husik fatin istoriku nebe la hanesan, fatin istoriku ho tasi ibun
nebe sira mak sai hanesan potensia bo’ot hodi atrai
turista sira husi rai liur. Fatin turistiku sira ne’e se desenvolve ho diak sei
hatama receitas ba estado maka’as. Alem fo’o receitas ba estado, iha procesu
desenvolvimentu turisktiku ne’e mos loke oportunidade ba kria kampu trabalhu. Preciza mak tenki hatur politiku ida nebe los
hodi desenvolvi setor turismu iha ita nian rain.
Iha area Tourismo, mos hanesan potensia boot tebes
hodi bele kria kampu de trabalho, iha area ida ne ita lalika koalia desenvolvi
tourismo ho hotel sinco ka dez estrelas, potensia boot ba esplora fatin
istoriku sira ne. Precisa politika ida nebe koalia kona ba Tourismo Komunitario
esplora potensia sira ne ho objetivo ida ba dala uluk katak loke oportunidade
kria kampu de trabalho.
Questaun rekursu umanu/human resurce/sumber daya
manusia Timor-Leste iha tinan 13 nia laran hatudu mai ita hotu katak ita nian
nasaun juventude barak sai hanesan
desempregu nebe hatene hakerek no hatene le, ema desempregu sira ne’e mak ita
bolu rekursu umanu. Recursu humanu barak teb tebes sarjana barak barak
no joventude sira nebe oras ne sai desemprego hela sira ne mak recursu humano.
Iha area sira hanesan precisa politika ida hosi SEPFOPE hodi centro treinamento
ba area sira hanesan. Diak liu haruka instruktor ida mai Timor do ke haruka Ema
timor oan sai ho custu nebe boot ba orcamento estado nebe ikus mai sai dividas
ba ministeiro.
Wainhira ita halo comparasaun entre haruka Timor
Oan sai ho potensia nebe ita iha hodi kria kondisaun ba ema servisu barak liu
fali ita haruka ema sai. Questaun ba ita mak oinsa atu kria. Dala ruma ita
hanoin dihan defisil tebes, defisil tamba ita mak la barani hatur politika ida
nebe loke espasu ba ita hodi kria kampo de trabalho, tamba ita la barani hatur
politika hanesan maka ita senti defisil.
Setor ida ne’e bele fo’o receitas bo’ot ba Estado ida
ne’e, geografikamente Estado RDTL ida ne’e hamrik iha nasaun bo’ot rua nia
klaran, Indonesia ho Australia, ilha oan ne’e iha potensi eco-torismu bo’ot
para godi desenvolvi. Setor ida ne’e mos
sai potensia bo’ot tebes hodi loke espasu ba ema Timor-Oan hodi servisu rasik
iha nia rain.
Ita nia nasaun preciza politika estado nian nebe barani
lori Timor-Leste sai hanesan nasaun sira seluk
konyesido iha mundo ho turismu. Planu Estrategiku Desenvolvimentu
Nasional ejiji desenvolvimentu Turismu
Komunitario, atu bele realiza planu turismu komunitari Ministeiro Turismu e
Kultura obrigatorimente tenki iha kordenasaun ho Ministeiro sira seluk hotu
hare ba desenvolvimentu Turismu Komunitario. Desenvolvimentu Turismu
Komunitario mos sai hanesan fator importante ida nebe halo Timor-Leste mos
nasaun sira seluk iha ASEAN sei konta ho
Timor-Leste.
Para atu bele hadia sistema servisu nian nebe la’o hod
diak no professional kordenasaun intr-ministerial, Ministeiro Planu e Financas
ho Ministeiro Solidaridade Sosial hamutuk ho SEPFOPE hatur politika kordenasaun ida hodi estabelece
iha diresaun ida ho naran Seguro
Nacional da Vida (SNV). Atu nune
bele hamosu dekretu lei ida nebe bele regulariza sistema servisu kordenasaun
intra-ministerial hodi bele kontrola negosiante no trabalhadores estrangeiro
sira mak mai servisu iha Timor-Leste liu husi koa taxa no koa ba Seguro
Nacional da Vida(SNV) fulan-fulan.
Liu husi kordenasaun Intra-Ministerial nebe
la’o ho diak, hodi hatur politika estado nian hamutuk ejiji formasaun
profesionais barak liu tan hodi bele fo’o assistensia sosial ba politika estado
nian ida ne’e. Formasaun profisionais sira ne’e bele liu husi ministeiro rasik politika
SEPFOPE nian. Signifika katak politika
estado nian ida ne’e la koalia kona ba oinsa haruka ema ba Korea ka Australia,
maibe oinsa forma ema Timor-Oan iha rai laran, fo’o kapasitasaun iha
konyesimentu hodi hatene buat hotu, bele hodi bele partisipa ativu iha
desenvolvimentu.
Se ita koalia kona ba kampu de trabalhu ne’e,
ita koalia kona ba oinsa ema ida atu moris iha hahan suficiente iha vida moris
sociadade ida nian. Ida ne’e sai responsabilidade bo’ot governante sira, tamba
poder nebe iha mai husi povo nebe fo’o sira nia votos, Lideransa Politiku se
deit mak ukun Rai ida ne’e, tenki barani hatur politiku ida fo’o benifisio
tomak ba ema nebe fo’o ka delega nia poder ne’e. Signifika katak poder nebe
povo fo’o ho esperansa atu bele hetan benifisio bo’ot hosi politika nebe mak
Ukun Na’in sira hatur. Lei Inan loke dalan ho kondisaun tolu hanesan ita
hatene; pilares 3(tolu); Setor Publiku, Setor Privadu ho Setor
Agrikula/Koperativu nebe iha sistema ekonomiku Estado nian. Pilares tolu ne’e
mak hanesan hakerek nain hateten ona sai pra-kondisaun ida hodi kria kampu de
trabalhu.
Maske ita hahu ona ho salario minimum nebe iha, maibe,
husi faze ida faze ita hotu hamutuk tau hanoin hamutuk hodi fo’o konstribuisaun hodi hadia diak liu
tan iha future, atu nune bele kria kampu de trabalhu barak liu tan hodi fo’o
servisu ema hotu-hotu. Questaun ida ne’e
fila ba lideransa politiku sira nebe hetan oportunidade hodi asumi kargu
politiku nebe iha, hodi hare ba kondisaun real nebe Timor-Leste hasoru. Se ho
aten barani no fuan bo’ot ho hakarak ka lakoi, oinsa tau prioridade liu ba
oinsa atu hatur politika ida bele loke servisu ba ema barak. Atu nene povo
labele hein deit iha fatin maibe pronto hodi servisu lisuk estado ida ne’e.
Husi pilares 3(tolu) nebe hatur iha sistema ekonomiku
RDTL nian ne’e hatudu katak sistema ekonomiku Estado RDTL nian iha potensia
bo’ot ba governasaun husi partidu politiku nebe deit mak kaer governu hodi bele
loke kampu de trabalhu. Maske nune buat sira ne’e hotu depende ba visaun ka konseitu
politiku Ministro ka Sekretario Estado ida nian hodi hare ba kondisaun real
nebe nasaun hasoru atu nune bele hatur “politika” ka Kebijakan Politik” tuir
prioridade nebe mak tuir interese povo nian, la’os ba interese politiku partidaria ka grupu
elite nian, maibe hatur politika ida nebe ba salva guarda ba interese nasional
nian, oinsa dudu ema hotu-hotu partisipa activu iha desenvolvimentu nebe la’o
dadaun.OBRIGADO.***
No comments:
Post a Comment